Kako izliječiti bolove u donjem dijelu leđa fizikalnom terapijom?

Muči li Vas bol u donjem dijelu leđa? Pitate se zbog čega Vas to boli, da li Vam je iscurio disk ili možda pukao kralješakKada će proći i hoće li proći? Trebam li hodati ili samo mirovati? Bol Vam se širi u nogu i to Vas zabrinjava? Trebate se ustati iz kreveta ujutro, a sama pomisao na to Vam stvara glavobolje. To Vas frustrira i samo želite da što prije prođe. U ovom ćete članku saznati zašto je tomu tako, što se događa, čimbenike rizika, moguće uzroke, liječenje te na koji način si olakšati to frustrirajuće stanje, a krenut ćemo od osnova-anatomije i funkcije lumbalne kralješnice, diskova, mišića i živaca.

Kralježnica se proteže od lubanje do zdjelice i sastoji se od 33 do 34 kralješka. Svijena je u obliku dvostrukog slova S zbog bolje distribucije opterećenja, ali i pokretljivosti. Sastoji se od nekoliko krivina-kifoza i lordoza. U lumbalnom dijelu usmjerenje kralježnice je prema naprijed (lumbalna lordoza). Od 33 kralješka, razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih i 5 lumbalnih koji su slobodni, a 9 ih je spojeno nepomičnim spojevima. Između dva slobodna kralješka nalaze se intervertebralni diskovi koji omogućuju bolju distribuciju opterećenja između susjednih kralješaka i djeluju kao amortizeri što bi značilo da apsorbiraju energiju prilikom stajanja, hodanja ili trčanja dok u isto vrijeme omogućuju pokretljivost između trupova kralješaka. Kralješak se sastoji od trupa (sprijeda) i luka (straga) koji zatvaraju otvor kroz koji prolazi kralješnična moždina, a sa strane moždinski živci. Funkcija i opterećenje kralješaka mijenja se od vrata prema donjem dijelu leđa. Kod vratnih kralješaka primarno je obilježje pokretljivost, dok je kod lumbalnih izdržljivost zbog velikog opterećenja, a samim time su kralješci u lumbalnom dijelu najveći. Mišići leđa imaju glavnu ulogu u učvršćivanju kralješnice te osiguravaju položaj i stabilnost kralješnice u cjelini. Dijele se na površinske i dubinske. Površinski svojom aktivacijom djeluju na rebra, lopaticu i nadlakticu; dubinskim je zadaća osigurati uspravljanje kralješnice te preciznost pokreta.

Zdrava kralješnica

Kralješnica ima ulogu u svim pokretima i položajima tijela. Bitna je za održavanje ravnoteže, stoga je izložena velikim opterećenjima, a samim time i oštećenjimaČvrstoćaelastičnost i održane prirodne krivine, karakteristike su zdrave kralješnice. Ne smijemo zaboraviti i na mišiće trupa, trbuha i natkoljenice koji moraju biti snažni te nam služiti kao prirodna zaštita. U svrhu poboljšanja kvalitete života, zdravlje kralješnice treba čuvati i održavati!

Pravilno držanje tijela

Temelj očuvanja zdravlja kralješnice upravo je pravilno držanje tijela. Pravilno držanje tijela ima utjecaj na pokretanje svih ostalih segmenata ljudskog tijela, ali i na pravilno disanje. Temeljni je uvijet pravilnog držanja tijela da je tijelo pod minimalnim stresom i naporom, dok je učinkovitost u nekoj funkciji maksimalna. Ne smijemo zaboraviti da na pravilno držanje tijela utječu različiti čimbenici kao npr. okolina u kojoj se nalazimo, uvjeti u kojima živimo, emocionalni i socioekonomski status, zanimanje, trauma ili oštećenje, smanjena mišićna snaga. Ako se uvedu mjere prevencije, promjene u držanju tijela su korektibilne, no ako se zanemaruju mogu prijeći i u deformitet.

Kako bi pravilno držanje tijela trebalo izgledati?

  • uspravan položaj
  • glava i vrat u središnjem položaju u odnosu na ramena
  • ramena paralelna, jednake visine
  • očuvane fiziološke krivine kralješnice
  • koljena simetrična
  • stopala u opuštenom položaju lagano usmjerena prema van

Što je to povećana/smanjena lumbalna lordoza?

Kada kažemo da netko ima povećanu lumbalnu lordozu obično se misli na povećani nagib tijela prema naprijed, odnosno kod smanjene lumbalne lordoze prema straga. Posljedica povećane lumbalne lordoze je skraćenje mišića koji pregibaju kuk i slabost trbušne muskulature te povećana napetost dubokih mišića kralješnice. Posljedica smanjene lumbalne lordoze je napetost ili skraćenje mišića stražnje bedrene skupine.

Križobolja

Križobolja pokriva spektar različitih vrsta boli (nociceptivnu, neuropatsku ili nespecifičnu) koje se često preklapaju. Elementi koji čine lumbalnu kralješnicu (meko tkivo, kralješci, zglobovi, diskovi, živci) skloni su različitim stresorima, a svaki od njih, sam ili u kombinaciji, može pridonijeti bolovima u donjem dijelu leđa. Biopsihosocijalni model postavlja bol u donjem dijelu leđa kao dinamičku interakciju između društvenih, psiholoških i bioloških čimbenika koji mogu predisponirati i biti posljedica ozljede, te ih treba uzeti u obzir pri osmišljavanju liječenja. Prevencija boli u donjem dijelu leđa prepoznata je kao ključni izazov u visokorizičnim populacijama kako bi se pomoglo u rješavanju visokih troškova zdravstvene skrbi povezanih s terapijom i rehabilitacijom. Terapija u velikoj mjeri ovisi o klasifikaciji boli, a obično počinje samozbrinjavanjem i farmakoterapijom u kombinaciji s nefarmakološkim metodama, kao što je fizioterapija i psihološki tretmani kod odgovarajućih bolesnika. Iako je globalno prepoznat kao važan zdravstveni i socioekonomski izazov s očekivanim porastom prevalencije, križobolja i dalje ima ogroman potencijal za poboljšanje u dijagnostičkom i terapijskom pogledu.

Kronična bol kralješnice

Bol u donjem dijelu leđa proizlazi iz kralježniceintervertebralnih diskova ili okolnih mekih tkiva. Simptomi kao što su gubitak osjeta, zadržavanje mokraće ili neuspijevanje zadržavanja mokraće, trauma, itd., mogu pomoći u prepoznavanju slučajeva ne kroične boli u donjem dijelu leđa i potaknuti daljnju procjenu. Edukacija o prognozi i uključivanje psihosocijalnih komponenti skrbi kao što je prepoznavanje komorbidnih psiholoških problema i prepreka liječenju bitne su komponente dugoročnog liječenja.

Karakteristike:

  • može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi
  • osjećaj jutarnje ukočenosti traje manje od 30 minuta
  • ublažavanje boli u mirovanju
  • može se brzo razviti
  • bol obično povezana s naporom ili ozljedom
  • može se opisati kao ”tupa” ili ”pulsirajuća”

Akutna bol kralješnice

Akutna bol u donjem dijelu leđa definirana je kao bol koja se javlja iza u regiji između donjeg ruba rebara i gornjeg dijela bedara. Većina bolova u leđima je definirana kao nespecifična lumbalna napetost ili bol u leđima nepoznatog uzroka. Za većinu pacijenata dovoljni su lijekovi protiv bolova i savjet da ostanu aktivni. Postoje dobri dokazi o učinkovitosti relaksansa skeletnih mišića, toplinske terapije, fizioterapije i najbitnije-tjelesne aktivnosti.

Karakteristike

  • početak u mlađoj dobi (mlađih od 40)
  • osjećaj jutarnje ukočenosti duže od 30 min
  • ublažavanje boli vježbanjem
  • postupni početak
  • noćna bol koja često budi osobu
  • traje dulje od 3 mjeseca
  • osjećaj naizmjenične boli u stražnjici

Što je mogući uzrok boli?

Navodi se stotinu mogućih različitih uzroka boli. U današnje vrijeme najčešći je pretjerano nepravilno i prekomjerno opterećivanje koje nadvladava snagu mišića.

To na primjer može biti:

  • nepravilno sjedenje
  • težak fizički rad
  • ponavljajući pokreti
  • prenaprezanje
  • degenerativne promjene u straijoj dobi
  • manjak tjelesne aktivnosti
  • pretjerana tjelesna težina
  • ravna stopala
  • stres

Išijas

Išijas je simptom, a ne specifična dijagnoza. Dostupni dokazi temeljne znanosti i kliničkih istraživanja pokazuju da su i upala i kompresija važni kako bi korijen živca bio simptomatski. Išijas se uglavnom dijagnosticira uzimanjem anamneze i fizikalnim pregledom. Općenito, klinički tijek akutnog išijasa smatra se povoljnim. U prvih 6-8 tjedana postoji konsenzus da liječenje išijasa treba biti konzervativno, odnos putem metoda koje se pružaju u okviru fizikalne terapije. Većinu vremena, ovaj bolni osjećaj odnosi se na bol u donjem dijelu leđa i nije povezan s hernijom diska niti je posljedica kompresije korijena živca, kao što se smatra. Studije u radnoj populaciji s fizički zahtjevnim poslovima izvješćuju o višim stopama išijasa u usporedbi sa studijama u općoj populaciji.  Kod većine bolesnika stanje se s vremenom poboljša uz konzervativno liječenje koje uključuje vježbe po DNS konceptumanualnu terapiju i liječenje boli većinom putem elektroterapijskih i termoterapijskih procedura te laserskom ili magnetoterapijom. Išijas može uzrokovati ozbiljne nelagode i funkcionalna ograničenja.

Simptomi i znakovi išijasa:

  • jednostrana bol u nozi je jača od boli u donjem dijelu leđa
  • bol koja se najčešće širi straga u nogu i ispod koljena
  • utrnulost i/ili trnci u zahvaćenoj potkoljenici

Hernija diska

Hernija diska može se definirati kao pomicanje meke sredine diska u kralješnični kanal gdje može uzrokovati uklještenje živca. Postoje četiri stupnja hernije diska od kojih su prva dva nepotpune hernije, a treći četvrti potpune jer dolazi do curenja meke sredine diska van. Medicinski izraz za starenje su upravo degenerativne promjene. Kako starimo, udio vode u diskovima je sve manji i oni su sve manje fleksibilni. Diskovi se stanjuju, a prostor između postaje sve uži te diskovi sve skloniji herniji.

Neki od uzroka hernije diska:

  • nedostatak tjelesne aktivnosti
  • sjedenje
  • pretilost ili debljina

Neki od simptoma hernije diska:

  • bol
  • trnjenje
  • slabost

Kako rješavamo probleme bolnih leđa u Centru Preventis?

Tjelesna aktivnost i prilagođene vježbe su neophodne kod liječenja boli u kralježnici. Pregledom stručne literature može se zaključiti da su vježbe po DNS principu vodeće u tretiranju boli kralježnice te ih redovno primjenjujemo u okviru liječenja u našoj poliklinici. Od ostalih tretmana fizioterapije, dekompresija kralježnice pokazala je izvrsne rezultate uz primjenu ostalih metoda konzervativnog liječenja. Pri liječenju akutnih ili kroničnih simptoma, uz dekompresijsku terapiju pristupa se metodama smanjivanja boli i smanjenja mišićne ukočenosti. U tu svrhu primjenjujemo elektroanalgetske struje, termoterapijske procedure (TECAR terapija) s djelovanjem na dublje skupine mišića, manualne tehnike (Dry Needling, Maitland mobilizacija kralježnice) te ostale metode kojima se smanjuje bol i vraća pokretljivost.

Kako bi liječenje bilo potpuno, u našoj poliklinici pri pregledu potrebno je uzeti detaljnu povijest bolesti (anamneza), provesti dijagnostičke kliničke testove za određivanje lokalizacije i težine bolnog stanja te prema tome zajedno dogovoriti potreban modalitet terapije koji su najbolji za Vas i Vaše zdravlje! 

  1. Rotim
  2. Knezevic NN, Candido KD, Vlaeyen JWS, Van Zundert J, Cohen SP. Low back pain. Lancet. 2021
  3. Will JS, Bury DC, Miller JA. Mechanical Low Back Pain. Am Fam Physician. 2018
  4. Lukrecija Jakuš
  5. Patrick N, Emanski E, Knaub MA. Acute and chronic low back pain. Med Clin North Am. 2014
  6. Valat JP, Genevay S, Marty M, Rozenberg S, Koes B. Sciatica. Best Pract Res Clin Rheumatol. 2010
  7. Airaksinen O, et al. Chapter 4. European guidelines for the management of chronic nonspecific low back pain. Eur Spine J. 2006
  8. National Ankylosing Spondylitis Society (NASS). Differentiating inflammatory and mechanical back pain. 2012.
  9. Jensen RK, Kongsted A, Kjaer P, Koes B. Diagnosis and treatment of sciatica. BMJ. 2019
Prijava na newsletter

Prijavite se na naš newsletter i ostvarite popust od 15% na posebne pakete terapije koje smo pripremili samo za Vas.