Kako izliječiti bol, napetost i glavobolje u vratnoj kralježnici?

Patite od glavobolje već duže vrijeme? Osjećate trnce koji si se šire niz ruku? Uz glavobolju osjećate i vrtoglavice ili Vam se čini kao da ćete past u nesvijest? Narušena Vam je ravnoteža, a i teže Vam je održati koncentraciju? Imate sjedilački način života, čujete šumove, razne zvukove, osjećate težinu na ramenima? U ovom ćete članku saznati moguće uzroke vaših tegoba i stanja, kako si pomoći ili olakšati te spriječiti daljnju progresiju ove problematike.

Kralježnica se proteže od lubanje do zdjelice i sastoji se od 33 do 34 kralješka. Svijena je u obliku dvostrukog slova zbog bolje distribucije opterećenja, ali i pokretljivosti. Sastoji se od nekoliko krivina-kifoza i lordoza. U cervikalnom dijelu usmjerenje kralježnice je prema naprijed (cervikalna lordoza). Od 33 kralješka, razlikujemo 7 vratnih, 12 prsnih i 5 lumbalnih koji su slobodni, a 9 ih je spojeno nepomičnim spojevima. Između dva slobodna kralješka nalaze se intervertebralni diskovi koji omogućuju bolju distribuciju opterećenja između susjednih kralježaka i djeluju kao amortizeri što bi značilo da apsorbiraju energiju prilikom stajanja, hodanja ili trčanja dok u isto vrijeme omogućuju pokretljivost između trupova kralježaka. Kralježak se sastoji od trupa (sprijeda) i luka (straga) koji zatvaraju otvor kroz koji prolazi kralješnična moždina, a sa strane moždinski živci. Funkcija i opterećenje kralježaka mijenja se od vrata prema donjem dijelu leđa. Kod vratnih kralježaka primarno je obilježje pokretljivost. Mišići leđa imaju glavnu ulogu u učvršćivanju kralježnice te osiguravaju položaj i stabilnost kralježnice u cjelini. Dijele se na površinske i dubinske. Površinski svojom aktivacijom djeluju na rebra, lopaticu i nadlakticu; dubinskim je zadaća osigurati uspravljanje kralježnice te preciznost pokreta.

Zdrava kralježnica

Kralježnica ima ulogu u svim pokretima i položajima tijela. Bitna je za održavanje ravnoteže, stoga je izložena velikim opterećenjima, a samim time i oštećenjimaČvrstoćaelastičnost održane prirodne krivine, karakteristike su zdrave kralježnice. Stabilnost vratne kralježnice uvelike ovisi o mekom tkivu, a ozljede istog (osobito u ligamentima i intervertebralnim diskovima) mogu dovesti do nestabilnosti. Vratna kralježnica je relativno slab ranjiv dio tijela. Temeljne funkcije vratne kralježnice uključuju prijenos aksijalnog opterećenja s lubanjeodržavanje vodoravnog pogleda, omogućavanje normalnog kretanja glave i vrata te zaštitu važnih neurovaskularnih struktura kao što su leđna moždina, korijeni živaca i vertebralne arterije. Zdrava i normalno funkcionirajuća vratna kralježnica osnova je za obavljanje mnogih aktivnosti svakodnevnog života i neophodna je za održavanje dobre kvalitete života.

Vratna kifoza

Najčešći oblik deformacije vratne kralježnice je vratna kifoza. Ti se pacijenti najčešće javljaju s bolovima u vratu, ali također mogu imati i senzomotorne nedostatke zbog kompresije neuralnih elemenata. Ako je kifotični deformitet ozbiljan (tj. deformitet brade na prsima, sindrom spuštene glave, itd.), pacijenti mogu imati značajnih poteškoća s gutanjem i održavanjem horizontalnog pogleda. Kada je prisutan vratni kifotični deformitet, glava se pomiče prema naprijed što zahtijeva veću kontrakciju paravertebralnih mišića kako bi se glava držala uspravno, što zauzvrat može uzrokovati umor mišića i bol. Osim toga, kifotični vratni deformitet pomiče aksijalno opterećenje prema naprijed, stoga potencijalno može ubrzati degeneraciju cervikalnog diska. Smanjena visina diska zbog degenerativnih promjena može uzrokovati veću vratnu kifozu, stvarajući tako ideju “kifoza rađa kifozu”. Nadalje, kifotični deformitet također može dovesti do rastezanja i produljenja leđne moždine, što rezultira povećanom napetosti i oštećenom mikrocirkulacijom. Međutim, treba imati na umu da nisu svi kifotični deformiteti simptomatični. Procjenjuje se da se cervikalna kifoza može naći u 2 do 35% asimptomatskih bolesnika.

Protrakcija glave

Protrakcija je položaj odnosno pokret glave prema naprijed, u odnosu na tijelo. Sve se češće susrećemo sa sjedilačkim načinom života, manjkom tjelesne aktivnosti, vremenom provedenim za račinalom i mobitelom. Sve su te aktivnosti dovele do nepravilnog i lošeg držanja.

Kako dolazi do protrakcije glave?

  • položaj u radnom okruženju: dugotrajno naginjanje glave naprijed ili unazad, pogrbljeno ili opušteno sjedenje, pogrešan položaj pri sjedenju tijekom korištenja računala ili ekrana
  • učinak gravitacije: pogrbljenost, loše ergonomsko poravnanje
  • drugi pogrešni položaji poput zdjeličnog i lumbalnog držanja kralježnice
  • spavanje s previsoko podignutom glavom
  • loše držanje koje se održava dugo vremena
  • nedostatak razvoja snage mišića leđa i vrata

Čimbenici rizika:

  • spol (žene)
  • starija dob
  • posao
  • manjak društvene ili radne podrške

Ukupna prevalencija boli u vratu u općoj populaciji je visoka i doseže 86,8%.

Neki od simptoma:

  • glavobolja, vratobolja
  • bol između lopatica
  • zujanje u ušima
  • trnci u rukama
  • sindrom karpalnog kanala
  • upala tetiva
  • visok krvni tlak
  • poremećaji dišnog sustava

Moguće posljedice:

  • smanjena prokrvljenost mišića, bol i umor
  • smanjena cirkulacija
  • smanjena živčana podražljivost i provodljivost
  • smanjen opseg pokreta vratne kralježnice
  • rano propadanje diska i stvaranje osteofita (koštanih izraslina)
  • tenzijska glavobolja
  • povećanje prsne kifoze i smanjenje visine
  • smanjenje opsega pokreta ramena i ruke
  • moguća protruzija diska i kompresija živca
  • poremećaj pokretljivosti mišića prednjeg prsnog koša, gornjih ekstremiteta (koji polaze sa prsnog koša), mišića vratne kralježnice i glave koji su pričvršćeni za lopaticu i gornji dio prsnog koša

Glavobolja

Postoje mnoge vrste glavobolja i, štoviše, mnogi ljudi imaju različite vrste glavobolja u isto vrijeme. Adekvatan tretman moguć je samo na temelju točne dijagnoze. Najčešći primarni tipovi glavobolje su glavobolja tenzijskog tipamigrena i cluster (jednostrani bolovi u glavi koji dolaze u epizodama) glavobolja, dok su sekundarni tipovi najčešće posljedica nekog drugog uzroka. Vjerojatni i mogući uzrok glavobolje je upravo poremećaj u funkciji i mobilnosti gornje vratne kralježnice ili napetost u okolnim strukturama. Prema istraživanju, otprilike 47% populacije pati od glavobolje. Cervikalni sindrom je karakteriziran lokalnom boli koja se ne širi u periferiju odnosno ostaje ograničena na područje kralježnice tj. regiju vrata, ramenog obruča i lopatica . Najčešći uzrok su statički poremećaji ( npr. dugotrajni nepravilni sjedeći položaji ) ili početni stadij degenerativne bolesti. Cervikobrahijalni sindrom je karakteriziran boli koja se iz vrata širi u jednu ili obje ruke te može biti praćena osjećajem trnjenja. Vertebralni sindrom karakteriziran je lokalnim simptomima bolinapetom paravertebralnom muskulaturomoštećenom funkcijom i promjenom oblika vertebralnog dinamičkog segmenta dok kliničku sliku vertebrogenog sindroma karakteriziraju bolovi koji se prenose na glavu te u gornje udove kod vratne kralježnice.

Cervikogena glavobolja

Sekundarni tip glavobolje; ne tako neuobičajena glavobolja, koja se obično nedovoljno dijagnosticira, što rezultira neoptimalnom kvalitetom života. Predstavlja jednostranu bol koja počinje u vratu (stražnjem dijelu glave i vrata) migrirajući prema naprijed i upućuje na koštane strukture ili meka tkiva vrata. To je uobičajena kronična i rekurentna glavobolja koja obično počinje nakon pokretanja vrata ili dugotrajnog zadržavanja u određenim položajima. Obično je prati smanjeni opseg pokreta vrata. Može se zamijeniti s migrenom, tenzijskom glavoboljom ili drugim sindromom primarne glavobolje. Najčešći se pojavljuje kod osoba koje prolongirano stoje ili sjede u krivom položaju te ljudi od 30 do 44 godine.

Mogući uzroci:

  • poremećen odnos struktura vratne kralježnice
  • degeneracija ili prolaps diska
  • napetost mišića u zatiljnoj regiji vrata
  • ozljeda glave ili vrata
  • hormonalne promjene kod žena
  • iritacija živca u području vratne kralježnice ili glave
  • bolesti očiju, ušiju, sinusa ili zubi
  • apstinencija od nekih lijekova i droga

Simptomi:

  • jednostrana bol
  • bol u području stražnje strane glave i vrata
  • ukočenost u vratu
  • bol je različitog trajanja i umjerenog do jakog intenziteta

Liječenje:

  • fizioterapija kao prva linija liječenja (nježno istezanje mišića i trakcija)
  • manipulacija i režim terapijskih vježbi

Migrena

Migrena je vrlo česta glavobolja uzrokovana povećanom pobuđenošću središnjeg živčanog sustava koja se javlja u epizodama. Svrstava se među medicinske bolesti koje najviše onesposobljavaju na svijetu. Većina ljudi koji imaju migrene smatraju da ljudi koji ih nemaju često podcjenjuju njihovo stanje. Dijagnoza se temelji na karakteristikama glavobolje i povezanih simptoma. Ekonomski i društveni učinak migrene je značajan: utječe na kvalitetu života pacijenata i narušava rad, društvene aktivnosti i obiteljski život. Migrene se klasificiraju s aurom (prolazni, žarišni neurološki ispad) ili bez nje.
Migrene s aurom imaju potpuno reverzibilne senzornevizualne ili druge simptome povezane sa središnjim živčanim sustavom.

Najčešći tip aure u bolesnika s migrenom je vidna aura, zatim senzorni poremećaji, a rjeđe govorni poremećajiSenzorni poremećaji mogu uključivati ​​osjećaj bockanja i iglica koji se polako širi od mjesta nastanka i zahvaća jednu stranu jezika, tijela i/ili lica. Također može biti popraćeno obamrlošću; međutim, obamrlost se može pojaviti i samostalno kao jedini simptom. Epizodične migrene definiraju se kao glavobolje koje se javljaju manje od 15 dana mjesečno. Trajanje simptoma varira od 4 do 72 sata i obično su vrlo jaki. Bol je najčešće jednostrana, ali ne uvijek. Pacijenti bol obično opisuju kao pulsirajuću, a pogoršava se fizičkom aktivnošću i često je praćena autonomnim simptomima poput mučnine i povraćanja, te osjetljivosti na svjetlostzvuk i mirise. Manje od 10% žena doživljava migrene povezane s menstrualnim ciklusima.

Kako rješavamo probleme vratne kralježnice u Poliklinici Preventis?

Detaljna dijagnostika te detaljan fizioterapeutski pregled ključni su kako bi na pravi način pristupili postojećem problemu. U našoj poliklinci tretiramo probleme vratne kralježnice koji mogu biti uzrokovani nekim od gore navedenih stanja metodama ciljanih terapijskih vježbi po DNS principu, mobilizacijskim i manipulacijskim tehnikama, masažom, dry needlingom, TECAR terapijom, elektroprocedurama te dekompresijom kralježnice.

Rotim

Holck P. Cervikalcolumnas anatomi [Anatomy of the cervical spine]. Tidsskr Nor Laegeforen. 2010

Tan LA, Riew KD, Traynelis VC. Cervical Spine Deformity-Part 1: Biomechanics, Radiographic Parameters, and Classification. Neurosurgery. 2017

Physiopedia

Carbaat PA, Couturier EG. Hoofdpijn: classificatie en diagnose [Headache: classification and diagnosis]. Ned Tijdschr Tandheelkd. 2016

Verma S, Tripathi M, Chandra PS. Cervicogenic Headache: Current Perspectives. Neurol India. 2021

Al Khalili Y, Ly N, Murphy PB. Cervicogenic Headache. 2022

Silberstein SD. Migraine. Lancet. 2004

Peters GL. Migraine overview and summary of current and emerging treatment options. Am J Manag Care. 2019

Imate li problema s vratnom kralježnicom? Prijavite se za besplatni webinar koji će se održati 16.06.2023. u 18:00 sati.
Prijava na newsletter

Prijavite se na naš newsletter i ostvarite popust od 15% na posebne pakete terapije koje smo pripremili samo za Vas.