Svakodnevno se susrećemo s bolnim stanjima raznih oblika, intenziteta i lokalizacija. Takva se stanja pojavljuju i u području leđa. Osim djece, kod koje se problem korektibilnog lošeg držanja može vrlo jednostavno ispraviti upornim posturalnim vježbama, postoji i ona druga skupina. Radi se o djeci i mladima koji u ambulantu fizikalne terapije dolaze sa simptomima bolne kralježnice. Bitno je naglasiti kako nepravilna držanja sama po sebi često nisu bolna (fiksirane ili korektibilne deformacije), zbog čega se ona često zanemaruju.
Bolni sindromi kao bolest suvremenog društva
Bolni sindromi kralježnice posebno su osjetljiv problem djece školske dobi. Takva stanja značajno ograničavaju dnevne aktivnosti djece i mladih prisiljavajući ih na izostanke sa sportskih treninga i ostalih uobičajenih dnevnih aktivnosti. Može se raditi o manje ili više ozbiljnim stanjima, od klasičnih ukočenja mišića zbog neaktivnosti, preko različitih sportskih ozljeda pa sve do pomaka kralješka prema naprijed. Kod svake mlade osobe, a posebice kod mladih sportaša pojava ovakvih stanja može uzrokovati i veliki psihološki problem.
Mladi se posebno često žale na bolove u vratu, ramenima i donjem dijelu leđa koji se ponekad šire u gornje ili donje ekstremitete. Prema suvremenoj literaturi, učestalost bolnih sindroma kod djece školske dobi je od 11% do 51%, a najveći je porast bolnih stanja kralježnice primijećen u fazi pubertetskog zamaha rasta. Tada dolazi do bržeg zamora uz koji se pojavljuju nepravilnosti kralježnice, donjih udova i stopala.
Bitno je na vrijeme shvatiti ozbiljnost ovakvih stanja koja mogu biti uzročnici tegoba u starijoj dobi.
Koji su uzroci pojave bolnih leđa djece i mladih?
Kada govorimo o odraslim osobama, bolna stanja kralježnice najčešće su uzrokovana dugotrajnim sjedenjem i neaktivnošću te povećanom tjelesnom masom. Dječji je organizam mnogo osjetljiviji pa su i mogući uzroci nešto drugačiji.
Kod djece i mladih bolna su stanja povezana s prevelikom napetošću mišića uslijed iznenadnih napora visokih intenziteta, dugotrajnih velikih opterećenja, ali i načina provođenja svakodnevice (dugotrajno sjedenje, pretjerano igranje igrica i gledanje televizije). Ovakva se stanja djelomično mogu pripisati i opsežnim školskim i psihološkim opterećenjima mladih, što također utječe na duže sjedenje tijekom dana s manje vremena za rekreativne i sportske aktivnosti. Kako bi se pravovremeno utjecalo na prevenciju bolnih sindroma kod djece i mladih, potrebno je poznavati preduvjete za n“jihovu pojavu.
Ti su preduvjeti vezani uz snagu posturalnih mišića i fleksibilnost kako bi se zadržali pravilni anatomski odnosi dijelova tijela. Osim toga, bitne su i kinestetičke i vizualne informacije koje osoba dobiva pomoću svojih receptora, a omogućuju ispravno poravnanje dijelova tijela.
Zašto bolovi nastaju baš u području donjeg dijela leđa?
Donji je dio leđa (područje lumbalne kralježnice) specifičan po tome što preko sebe prenosi najveći dio težine tijela i sile koje se pri pokretu izmjenjuju. Tijela kralježaka su u tom dijelu leđa morfološki najveća, te su time moguće i velike amplitude pokreta. Donji dio leđa time čini vrlo kompaktnu i jaku strukturu koja može podnijeti velika opterećenja. Ipak, koliko god ona bila jaka, potrebno je oprezno postupati u smislu izbjegavanja naglih pokreta i jakih udaraca.
Uzrok boli u donjem dijelu leđakod djece i mladih najčešće je nepravilno pozicioniranje tijela u prostoru tijekom dana. Kralježnica kao koštani stup našega tijela ne boli, ali meke strukture kao što su mišići i ligamenti mogu izazivati bolove koji se onda projiciraju u područjima oko kralježnice. Jedni mišići se opuštaju, ali se zato drugi previše napinju i ponavljanjem takvog obrasca dolazi do osjećaja boli, zatezanja i drugih oblika nelagoda u donjem dijelu leđa.
Sljedeći problem koji uzrokuje bol preveliko je opterećivanje tijela uz visoki intenzitet vježbanja. Djeca počinju sa sportom u ranoj fazi svoga života. Ta se sportska aktivnost nastavlja i u adolescenciji, ali najčešće nije prilagođena dobi, pa je vjerojatnost za nastanak bolova veća.
Prevelika opterećenja i preveliki broj ponavljanja neke radnje mogu dovesti do prevelike napetosti muskulature oko kralježnice (pritom nastaje upala koju tijelo ne može riješiti u kratkom vremenu), zbog čega nastaje bol, osjećaj zatezanja i napetosti. Ako su određeni mišići napeti, potrebno ih je dobro istegnuti nakon određenog napora, što je kod djece najčešće zanemareno. Bol može nastati i zbog drugih faktora kao što su nagnječenja, istegnuća, traume i sl.
Prevencija kao glavno rješenje problema
Svi su ovi problemi i stanja rješivi. Rana dijagnostika i pravovremeno uključivanje u programe korektivnih posturalnih vježbi najbolja su preventivna mjera u sprječavanju nastanka bolnih sindroma.
No, što ako su bolovi već nastali i određeno vrijeme perzistiraju?
Ako su bolovi već prisutni, potrebno je poznavati kliničku sliku bolnog sindroma kako bi se na pravi način pristupilo problemu. Liječenje i rehabilitacija u pravilu se provode metodama fizikalne terapije i posturalnim vježbama. Bitno je prepoznati je li bolno stanje u akutnoj fazi ili u fazi kada popuštaju bolovi. Ako je ponekad potrebno, preporuča se nošenje ortoze kao pasivne potpore kralježnici. U suradnji s liječnikom specijalistom saznaje se o kakvom se tipu bolnog stanja radi te na koji se način pristupa problemu.
U svojoj osnovi, korektibilno loše držanje, koje naposljetku vodi bolnim sindromima kralježnice, rezultat je dugotrajno oslabljenog tonusa i deficitarne snage trbušne muskulature. Uz to, potrebno je voditi računa o usklađenoj jakosti paravertebralnih mišića (oni koji „drže“ kralježnicu), kao i onih mišića koji su vezani uz pokretljivost i stabilizaciju zdjelice, te o mobilnosti zglobova kralježnice, ali i cijeloga tijela. Na taj se način povećava funkcionalni kapacitet donjeg dijela leđa i trupa u cjelini.
Prema tome, slično kao i kod korektibilnog lošeg držanja, možemo zaključiti kako je u pozadini problema bolnih stanja mišićni disbalans koji je rezultat rasta djece i dugotrajnog provođenja istih obrazaca pokreta. Poštujući zakonitosti zdravog rasta i razvoja djece različitih dobi, svakom je djetetu ili adolescentu potrebno individualno pristupiti kako bi se utvrdila odstupanja u snazi mišića i držanju.
Što djeca i mladi trebaju znati kako bi sami sebe zaštitili?
U fazi rasta i razvoja kod djece i mladih nikada se ne može dovoljno naglasiti važnost prevencije pri provođenju sportskih aktivnosti i aktivnosti svakodnevnog života. Osim postojećih ortopedskih problema, bitno je primijetiti koliko bolna stanja utječu na obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Problem se, kao i uvijek, mora sagledati u cjelini.
Bolni sindrom kralježnice može utjecati i na kvalitetu sna zbog čega je osobama potrebno više vremena kako bi zaspali. Također, takav je san isprekidan što se odražava na kvalitetu obavljanja dnevnih aktivnosti. Primjećuje se poremećaj koncentracije tijekom učenja, kao i ritma disanja tijekom bržeg hoda.
Potrebno je uzeti u obzir i hormonalne promjene kod mladih vezane uz rast, kao i osjetljivost organizma na sve vrste opterećenja. Fiziološki procesi vezani uz rast crpe energiju, pa zato nije neobično da postoji veća potreba za nutritivnim unosom u odnosu na raniju dob. Na prehranu se u školskoj dobi treba gledati kao na podršku rastu i razvoju zbog čega je izuzetno bitno već u toj dobi razvijati zdrave prehrambene navike.
Ako su se djeca i mladi sportaši već susreli s problemom bolne kralježnice, važno je znati da se takav problem dugoročno može riješiti osvještavanjem o načinu pravilna držanja putem tzv. auto-kontrole, pri čemu djeca uče sama sebe korigirati. Na taj ih se način educira o načinima pravilnog sjedenja, pravilnog ustajanja, pravilnog sagibanja i podizanja predmeta. Osim toga, bitno je ne zaboraviti važnost pravilnog doziranja opterećenja tijekom sportskog treninga i rekreativnih aktivnosti prilagođenih djeci, ali i istezanja napete muskulature.
Siguran rast i razvoj djece i mladih zalog je za budućnost zbog čega je vrlo bitno u njih ulagati već od najranije dobi. Na taj se način formiraju navike za cijeli život!
Tomislav Pleš mag.physioth.
Izvori: Mahlknecth J.M. The prevalence of postural disorders in children and adolescents: a cross sectional study. Zeitschrifft fur Orthopadie und Unfallchirurgie. 2007
Illeez O.G., Akpinar P. Low back pain in children and adolescents: Real life experience of 106 patients. 2002
Silva L., Teles L, Fragoso I. Sports injuries patterns in children and adolescents according to their sports participation level, age and maturation. BMC Sports Sci Med Rehabilitation. 2022
Stahl M, Mikkelsson M, Kautianen H., Neck pain in adolescence. A 4-year follow-up of pain-free preadolescents. Pain. 2004