Zimski sportovi poput skijanja, snowboardinga i sanjkanja donose užitak, adrenalin i boravak na svježem zraku. No, svake zime bilježi se porast ozljeda lokomotornog sustava, osobito kod rekreativaca koji se tijekom godine ne bave redovito sportom. Najčešće su pogođeni koljena, gležnjevi, ramena i kralježnica.
Koje su najčešće ozljede koljena?
Među ozljede koljena kao najčešće se ubrajaju ozljede prednjih križnih ligamenata, medijalnog kolateralnog ligamenta te meniska koljena od kojih je češća ozljeda medijalnog meniska. Najkompleksnija kombinacija ozljeda navedenih struktura naziva se ˝Zlokobni trijas˝ (˝Unhappy triade˝) te je ozljeda koja se najčešće događa upravo pri skijanju. Mehanizam takve ozljede je položaj savijenog koljena (blaga fleksija), vanjska rotacija uz položaj fiksiranog stopala. Specifično je za skijanje zbog vrlo čestog ne otpuštanja skije što čini upravo tu fiksiranu poziciju stopala.
Općenito, ozljede mogu biti lakšeg tipa u vidu istegnuća i parcijalnih ruptura ligamenata i tetiva te zahtijevaju konzervativno liječenje koje u Poliklinici Preventis provodimo najmodernijim fizikalnim procedurama za protuupalno i regenerativno liječenje kojim u vrlo brzom roku potičemo biološki oporavak ozlijeđenih struktura. Ako je potrebno operativno liječenje, postoperativni rehabilitacijski tijek s mogućnosti ponovnog skijanja i daljnjom adekvatnom specifičnom pripremom moguće je u potpunosti obaviti u Poliklinici Preventis.
Koje su najčešće ozljede ramena?
Najčešće ozljede koje se odnose na rame kao posljedica skijaških padova su rupture rotatorne manžete, luksacije (iščašenja) ramenog zgloba (glenohumeralni zglob), luksacija akromioklavikularnog zgloba te u nešto kompleksnijim slučajevima dolazi do puknuća ključne kosti i nadlaktične kosti.
Rupture rotatorne manžete vežu se većinom na do tada već postojeća mikrooštećenja ili ranije traume zbog čega sami pad ne mora biti značajan da bi ozljeda bila vrlo bolna. Klinički se očituju boli i nemogućnosti aktivnog podizanja ruke većinom u stranu.
Luksacije glenohumeralnog i akromioklavikularnog zgloba posljedica su direktne i nešto jače sile na rame ili pada na ravnu ruku. Što se tiče glenohumeralnog zgloba luksacije su većinom anteriorne (prednje) zbog najslabijih stabilizatora s te strane ramena. Ovisno o silini pada ili udarca te održanom kontinuitetu ligamenata koji vežu koštane strukture, liječenje može biti konzervativno ili operativno. Pri luksacijama glenohumeralnog zgloba mora se imati na umu mogućnost nastanka ligamentarno-labralnih ozljeda što znači da one nisu uvijek vidljive ultrazvukom nego je potrebno napraviti MR ili RTG.
Po odrađenoj diferencijalnoj dijagnostici pristupa se konzervativnom ili operativnom liječenju. Fizikalna terapija je nezaobilazan i sastavni dio liječenja, ne samo za buduće skijanje, nego općenito za osnovnu funkcionalnost ramenog zgloba i okolnih struktura (vratna kralježnica). U Poliklinici Preventis široko i sveobuhvatno sagledamo problematiku vezanu uz bolno stanje ali i mnogo šire jer bolovi koji perzistiraju nakon terapije nisu uvijek posljedica samo ozlijeđenog tkiva.
Dobra vijest je da se velik broj ozljeda može spriječiti pravovremenom pripremom, pravilnom opremom i slušanjem vlastitog tijela.
Zašto se ozljede događaju upravo zimi?
Najčešći uzroci ozljeda tijekom zimskih sportova su:
- nedovoljna fizička priprema
- slaba stabilnost koljena i gležnja
- umor i pad koncentracije
- nepravilna tehnika ili neprilagođena brzina prilikom izvođenja aktivnosti
- neadekvatna ili loše podešena oprema
- izostanak zagrijavanja prije aktivnosti
Rekreativci često precjenjuju svoje mogućnosti, a većina ozbiljnijih ozljeda događa se pred kraj dana, kada su mišići umorni, a reakcije sporije.
Priprema tijela za zimske sportove je temelj prevencije ozljeda
Idealno je započeti s pripremama 4 do 6 tjedana prije odlaska na snijeg. Cilj nije vrhunska forma, već funkcionalni i stabilni mišići te aktivan kardiovaskularni sustav.
Preporučuje se fokus na:
- jačanje mišića natkoljenice i stražnjice
- stabilizaciju koljena i gležnja
- jačanje trbušnih i leđnih mišića (core)
- vježbe ravnoteže i koordinacije
Čučnjevi, iskoraci, plank, vježbe na jednoj nozi, brzo hodanje ili vožnja bicikla odlična su priprema za zimske sportove.
Nemojte zanemarivati zagrijavanje i istezanje
Prije prvog spuštanja niz stazu potrebno je:
- 5–10 minuta laganog zagrijavanja
- aktivirati zglobove koljena, kukova i gležnjeva specifičnim vježbama za pripadajuće mišićne skupine
- provesti kratko dinamičko istezanje specifično za sportsku aktivnost koja slijedi
Nakon završetka dana preporučuje se lagano istezanje kako bi se smanjila mišićna napetost, bol i ukočenost sljedeći dan.
Koristite opremu koja štiti vaše zglobove
Kvalitetna i pravilno podešena oprema izravno utječe na sigurnost:
- skije i vezovi moraju biti prilagođeni vašoj težini, visini i znanju
- pancerice trebaju pružati stabilnost bez pretjeranog pritiska
- kaciga je obavezna, bez obzira na iskustvo
- kod boardanja se preporučuju štitnici za zapešća i kralježnicu
Ako niste sigurni u ispravnost opreme, savjetujte se sa stručnom osobom prije odlaska na skijalište.
Koje su najčešće ozljede kod zimskih sportova?
Zimski sportovi najčešće opterećuju zglobove, ligamente i mišiće, a vrsta ozljede ovisi o sportu i načinu pada.
Općenito najčešće ozljede kod skijanja:
- ozljede koljena (ACL, menisk, istegnuća ligamenata)
- iščašenje ključne kosti
- uganuća i prijelomi gležnja i nadlaktične kosti
- ozljede palca šake (tzv. skijaški palac)
- bolovi u donjem dijelu leđa
Najčešće ozljede kod snowboardinga:
- prijelomi i uganuća zapešća
- ozljede ramena i ključne kosti
- padovi na trticu i kralježnicu
- istegnuća i nagnječenja mišića
Najčešće ozljede kod sanjkanja:
- ozljede kralježnice i vrata
- udarci u leđa
- istegnuća i modrice, osobito kod djece
Slušajte svoje tijelo. Umor je čest uzrok ozljeda
Ako osjetite pad snage, lošu koordinaciju ili bol:
- napravite pauzu
- nemojte forsirati još jednu stazu
- završite aktivnost na vrijeme
Većina ozbiljnih ozljeda događa se upravo u trenucima kada tijelo šalje signale umora koji se ignoriraju.
Što ako se ipak ozlijedite?
Unatoč dobroj pripremi, ozljede se mogu dogoditi. Važno je odmah reagirati i ne nastavljati aktivnost. Potrebno je prekinuti aktivnost ako osjetite:
- jaku i naglu bol
- oticanje zgloba
- ograničenu pokretljivosti
- osjećaja nestabilnosti ili „pucanja“
Prva pomoć kod lakših ozljeda uključuje:
- hlađenje ledom (15–20 minuta)
- rasterećenje ozlijeđenog dijela
- laganu kompresiju
- podizanje ekstremiteta
Ako se simptomi ne povlače ili se pogoršavaju, potreban je stručni pregled.
Kada se javiti liječniku ili fizioterapeutu?
Stručnu pomoć potražite ako:
- bol traje dulje od nekoliko dana
- postoji oteklina ili hematom
- ne možete normalno opteretiti nogu ili koristiti ruku
- osjećate nestabilnost ili blokadu u zglobu
- bol se ponavlja pri svakoj aktivnosti
Kako vam liječnik i fizioterapeut mogu pomoći?
Ortoped:
- postavlja točnu dijagnozu
- po potrebi preporučuje dodatnu dijagnostiku (RTG, UZV, MR)
- određuje optimalan način liječenja – posebice operativno
- sprječava razvoj kroničnih problema
Fizioterapeut:
- smanjuje bol i otok, djeluje na akutne tegobe
- vraća pokretljivost i snagu
- poboljšava stabilnost i kontrolu pokreta
- pomaže sigurnom povratku sportu
- smanjuje rizik od ponovne ozljede
Rana i pravilna terapija često znači brži oporavak i izbjegavanje operativnog zahvata.
Zaključak: najbolja sezona je ona bez ozljeda
Zimski sportovi trebaju biti izvor užitka, a ne početak dugotrajnog oporavka. Uz pravovremenu pripremu, pravilnu opremu i odgovoran pristup vlastitom tijelu, rizik od ozljeda može se značajno smanjiti.
Ako planirate odlazak na snijeg i želite biti sigurni da je vaše tijelo spremno, preventivni pregled i savjet stručnjaka najbolja su investicija u bezbrižnu zimsku sezonu. U Poliklinici Preventis možete napraviti preventivni pregled fizioterapeuta i dobiti konkretne upute prilagođene vašoj fizičkoj kondiciji i stanju tijela.
