| Lumboishijalgija je bol koja nastaje pritiskom ili iritacijom išijadičnog živca, počinje u donjem dijelu leđa i širi se preko stražnjice niz nogu. Velika većina slučajeva rješava se bez operacije, kombinacijom manualne terapije, ciljanih vježbi i suvremenih fizikalnih procedura. U Poliklinici Preventis u Zagrebu prvo smanjenje boli većina pacijenata prijavi unutar prva 3 do 4 dana terapije, dok cjelovit program oporavka najčešće traje 4 do 6 tjedana. |
Što je lumboishijalgija?
Lumboishijalgija je stanje u kojem su podražene ili pritisnute korijenske strukture išijadičnog živca (nervus ischiadicus), najvećeg živca u tijelu. Bol kreće iz lumbalnog dijela kralježnice i putuje prema stražnjici, stražnjoj strani natkoljenice, potkoljenici, a u težim slučajevima i do stopala. Za razliku od običnog lumbaga, kod lumboishijalgije bol nikad ne ostaje samo u križima.
Tri se pojma u svakodnevnom govoru miješaju, a označavaju različita stanja:
| Pojam | Gdje se osjeća bol | Je li živac uključen? |
|---|---|---|
| Lumbago (križobolja) | Isključivo u donjem dijelu leđa | NE, riječ je o mišićnoj i zglobnoj boli |
| Išijas (ishialgija) | Duž puta išijadičnog živca, od stražnjice prema nozi | DA, simptom podražaja živca |
| Lumboishijalgija | Istodobno u križima i niz nogu | DA, kombinacija križobolje i podražaja živca |
Ako bol ostaje isključivo u križima i ne širi se u nogu, vjerojatno je riječ o križobolji. O tome smo detaljno pisali u članku Kako izliječiti bolove u donjem dijelu leđa fizikalnom terapijom.
Koji su simptomi lumboishijalgije?
Lumboishijalgiju prepoznajemo po boli koja se iz križa širi u jednu nogu, a prati je neki oblik neurološkog simptoma – trnci, utrnulost ili slabost. Bol je najčešće jednostrana i pogoršava se pri sjedenju, kihanju, kašljanju i naprezanju.
- Bol u donjem dijelu leđa koja se širi u stražnjicu i niz jednu nogu
- Trnci, žarenje ili osjećaj „strujanja“ duž noge
- Utrnulost pojedinog dijela noge ili stopala
- Slabost pri podizanju stopala ili penjanju uz stepenice
- Pogoršanje pri dugotrajnom sjedenju, vožnji, kihanju ili naginjanju naprijed
- Olakšanje pri hodanju ili ležanju sa savijenim koljenima (kod dijela pacijenata)
| Crvene zastavice: kada se javiti hitno, a ne naručiti se za idući tjedan – Gubitak kontrole mokrenja ili stolice – Utrnulost u području međunožja i unutarnje strane bedara (tzv. sedlasta anestezija) – Naglo i brzo napredujuća slabost noge (npr. stopalo koje „pada“) – Bol praćena povišenom temperaturom, neobjašnjivim gubitkom težine ili poviješću tumorske bolesti – Bol nakon jačeg pada ili prometne nesreće Navedeni simptomi zahtijevaju hitnu liječničku obradu, a ne fizikalnu terapiju. |
Koji su najčešći uzroci lumboishijalgije?
Najčešći uzrok lumboishijalgije je hernija lumbalnog diska koja pritišće živčani korijen, a slijede degenerativne promjene kralježnice i spinalna stenoza. Kod mlađih i radno aktivnih pacijenata uzrok je često kombinacija dugotrajnog sjedenja, slabe stabilizacijske muskulature trupa i naglog opterećenja.
| Uzrok | Kako nastaje | Tipičan profil pacijenta |
|---|---|---|
| Hernija diska | Jezgra diska ispupči se prema živčanom kanalu i pritišće korijen živca | 30–50 godina, sjedilački posao, nagli pretklon ili dizanje tereta |
| Degenerativne promjene | Postupno smanjenje visine diska i sužavanje prostora za živac | 50+ godina, postupan početak tegoba |
| Spinalna stenoza | Suženje spinalnog kanala smanjuje prostor živčanim strukturama | 60+ godina, bol se pojačava pri hodanju, popušta pri sjedenju |
| Mišićni disbalans i loše držanje | Slaba duboka muskulatura trupa prebacuje opterećenje na kralježnicu | Svaka dob, tegobe se vraćaju u ciklusima |
| Piriformis sindrom | Napet piriformis mišić pritišće živac izvan kralježnice | Trkači, biciklisti, osobe koje dugo sjede na tvrdoj podlozi |
Piriformis sindrom često se zamijeni s lumboishijalgijom jer daje vrlo sličnu bol niz nogu, ali zahtijeva drukčiji terapijski pristup. Razliku objašnjavamo u članku o piriformis sindromu (dubokom glutealnom sindromu).
Koliko su bol u križima i išijas česti u Hrvatskoj?
Bol u leđima najčešći je oblik boli u hrvatskoj populaciji. Prema nacionalnom istraživanju Indeks boli u Hrvatskoj, koje je agencija Ipsos provela u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli, bolove u leđima barem povremeno osjeća 71 posto ispitanika, dok gotovo polovica građana osjeća neki oblik boli barem jednom tjedno.
| Podatak | Brojka | Izvor |
|---|---|---|
| Udio građana Hrvatske koji barem povremeno osjećaju bol u leđima | 71 % | Indeks boli u Hrvatskoj (Ipsos / Hrvatsko društvo za liječenje boli), 2026. |
| Udio građana kojima bol umjereno ili značajno otežava svakodnevne aktivnosti | 60 % | Indeks boli u Hrvatskoj, 2026. |
| Položaj išijasa među razlozima kratkotrajnih bolovanja (2025.) | među vodećima | HZZO, podaci o privremenoj nesposobnosti za rad |
| Broj oboljelih od križobolje u svijetu (2020.) | 619 milijuna | GBD 2021 / The Lancet Rheumatology |
| Projekcija za 2050. | 843 milijuna (+36,4 %) | GBD 2021 / The Lancet Rheumatology |
| Regije s najvišom prevalencijom križobolje u svijetu | srednja i istočna Europa | IHME, Sveučilište u Washingtonu |
Podatak koji se najčešće previdi: srednja i istočna Europa, dakle i Hrvatska, spadaju među regije s najvišom prevalencijom križobolje na svijetu. Bol u leđima nije individualna nezgoda, nego zdravstveni problem koji u Hrvatskoj godišnje odnosi milijune radnih dana.
| Ono što vidimo u vlastitoj praksi Kroz Polikliniku Preventis, u protekle dvije godine prošlo je više od 3.000 pacijenata. U toj skupini opažamo obrazac koji se ponavlja: – Znatan dio pacijenata s lumboishijalgijom javi se tek kada bol traje dulje od tri mjeseca, dakle nakon što je stanje već prešlo u kronični oblik. – Oko 80 % naših pacijenata s lumboishijalgijom prijavi smanjenje tegoba unutar 3 do 4 dana od početka manualne terapije po Maitland konceptu. – Pacijenti koji doista provode zadane vježbe kod kuće postižu bolji rezultat u kraćem roku od onih koji se drže samo tretmana u poliklinici. |
Zašto liječenje lumboishijalgije ne treba odgađati?
Rano liječenje lumboishijalgije smanjuje rizik od prelaska boli u kronični oblik i od trajnog oštećenja živca. Što duže traje pritisak na živčani korijen, to je veća vjerojatnost da će uz bol ostati i neurološki ispad – trajna utrnulost ili slabost mišića.
Postoji i drugi razlog. Kod dugotrajne boli živčani se sustav senzitizira, pa bol ostaje i nakon što je mehanički uzrok riješen. O mehanizmima kronične boli pisali smo u članku Kad bol ne prestaje: vrste i najčešći uzroci kronične boli.
Naš dobronamjerni savjet – ako osjećate bol u križima s trncima ili slabošću u nozi dulje od sedam dana, javite se na stručnu procjenu.
Kako dijagnosticiramo lumboishijalgiju?
Dijagnostika lumboishijalgije počinje kliničkim pregledom specijalista fizijatra koji traje oko 30 minuta i završava pisanim nalazom isti dan. Pregled uključuje procjenu intenziteta boli, provokacijske testove, neurološki pregled i analizu držanja. Slikovna dijagnostika (RTG ili MR) traži se samo kada nalaz pregleda upućuje na potrebu za potvrdom uzroka. Detalje o pregledu možete pročitati na stranici specijalistički pregled fizijatra.
Procjena boli
Intenzitet boli mjerimo vizualnom analognom skalom (VAS), koja bol izražava brojem od 0 do 10 i omogućuje mjerljivo praćenje napretka kroz terapiju. Uz VAS provodimo provokacijske testove kojima ciljano blago podražujemo pojedine strukture kralježnice kako bismo utvrdili odakle bol dolazi.
Procjena držanja i obrazaca kretanja
Analiziramo posturu i funkcionalne krivine kralježnice te njihova odstupanja od optimalnog rasporeda opterećenja. Podatak je važan jer objašnjava zašto se bol pojavila i što treba promijeniti da se ne vrati.
Slikovna dijagnostika
Kada klinički nalaz to opravdava, pacijenta upućujemo na RTG ili magnetsku rezonancu. Važno je znati da nalaz hernije diska na MR-u sam po sebi ne znači nužno da je hernija uzrok boli. Kod dijela ljudi bez ikakvih tegoba nalaze se iste promjene. Zato terapijski plan gradimo na kombinaciji kliničkog nalaza i slikovne dijagnostike, nikad na snimci samoj.
Kako liječimo lumboishijalgiju bez operacije?
Lumboishijalgiju liječimo kombinacijom pet elemenata: manualne terapije, suvremenih fizikalnih procedura, medicinskih terapijskih vježbi, neurodinamičkih tehnika i edukacije pacijenta. Važna je njihova kombinacija. Plan se sastavlja nakon pregleda i prilagođava fazi tegoba.
| Metoda | Što radi | Kada je koristimo |
|---|---|---|
| Maitland manualna terapija | Vraća pokretljivost segmenata lumbalne kralježnice i smanjuje podražaj živčanog korijena | Od prvog tretmana, u svim fazama |
| TECAR terapija | Zagrijava dublja tkiva, potiče cirkulaciju i ubrzava resorpciju upalnih medijatora | Akutna i subakutna faza |
| HILT laserska terapija | Visokoenergetski laser s protuupalnim i analgetskim učinkom na dublje strukture | Kod izražene boli i upalne komponente |
| Protuupalna elektroterapija | Smanjuje osjet boli i mišićni spazam bez lijekova | Akutna faza, kao dopuna manualnoj terapiji |
| Dekompresijska terapija (trakcija) | Smanjuje tlak unutar diska i prostor oko živčanog korijena | Kod potvrđene hernije diska i stenoze, po indikaciji |
| DNS terapijske vježbe | Aktiviraju duboku stabilizacijsku muskulaturu trupa i rasterećuju kralježnicu | Od subakutne faze do kraja programa |
| Neurodinamičke vježbe | Vraćaju klizanje živca kroz okolna tkiva i smanjuju napetost | Sredina programa, uz obavezan rad kod kuće |
| Edukacija pacijenta | Mijenja obrasce sjedenja, ustajanja i dizanja koji su bol i izazvali | Tijekom cijelog programa i nakon njega |
1. Manualna terapija po Maitland konceptu
Maitland manualna terapija koristi stupnjevane, precizno dozirane pokrete pojedinog kralješka kako bi se vratila pokretljivost segmenta i smanjio mehanički podražaj na živčani korijen. Terapeut kontinuirano provjerava reakciju pacijenta i mijenja intenzitet unutar istog tretmana. U Poliklinici Preventis oko 80 % pacijenata s lumboishijalgijom prijavi smanjenje tegoba unutar 3 do 4 dana od početka ovog dijela terapije.
2. Suvremene fizikalne procedure
Kod lumboishijalgije koristimo TECAR terapiju, HILT lasersku terapiju, protuupalnu elektroterapiju te po potrebi dekompresijsku terapiju kralježnice. Uloga tih procedura je smanjiti bol i upalu dovoljno da pacijent može aktivno sudjelovati u terapijskim vježbama. One su priprema za aktivni dio programa, a ne zamjena za njega.
3. Medicinske terapijske vježbe po DNS konceptu
DNS terapijske vježbe (Dynamic Neuromuscular Stabilization) minimalnim, kontroliranim pokretima usklađuju rad mišića kralježnice, zdjelice, prednje stijenke trupa i vrata. Cilj je smanjiti stres na lumbalnu kralježnicu i učiniti svakodnevni pokret ekonomičnijim. Vježbe su nosivi dio programa jer djeluju na uzrok, a ne samo na simptom.
4. Neuromuskularna i neurodinamička terapija
Neurodinamičke vježbe vraćaju sposobnost išijadičnog živca da nesmetano klizi kroz okolna tkiva i smanjuju napetost mišića koji ga opterećuju. Pacijent ih uči na tretmanu i samostalno provodi kod kuće. Kod pacijenata koji su ovaj dio terapije doista provodili kod kuće vidjeli smo značajnije poboljšanje u kraćem roku nego kod onih koji su se oslonili samo na tretmane u poliklinici.
5. Edukacija pacijenta
Zadnja faza programa odnosi se na svakodnevne navike: kako sjediti, kako ustati sa stolice, kako podići teret s poda i koliko dugo ostati u istom položaju. Bez te promjene rezultat terapije traje kraće, jer se vraća isto opterećenje koje je i izazvalo tegobe.
Koliko traje oporavak od lumboishijalgije?
Oporavak od lumboishijalgije u pravilu traje 4 do 6 tjedana kod akutnih tegoba, a 8 do 12 tjedana kada bol traje dulje od tri mjeseca. Prvo smanjenje boli većina pacijenata osjeti unutar prvog tjedna terapije. Vremenski okvir ovisi o uzroku, trajanju tegoba prije početka terapije i o tome provodi li pacijent zadane vježbe kod kuće.
| Faza | Vremenski okvir | Cilj faze | Što pacijent osjeti |
|---|---|---|---|
| Pregled i plan | 1. dan | Utvrditi uzrok i postaviti individualni plan | Pisani nalaz i jasan raspored terapija |
| Smirivanje boli | 1.–2. tjedan | Smanjiti upalu i podražaj živca | Pad boli na VAS skali, bolji san |
| Vraćanje pokreta | 2.–4. tjedan | Vratiti pokretljivost i klizanje živca | Lakše sjedenje, manje trnaca |
| Stabilizacija | 4.–6. tjedan | Ojačati duboku muskulaturu trupa | Povratak uobičajenim aktivnostima |
| Prevencija | nakon 6. tjedna | Zadržati rezultat i spriječiti recidiv | Samostalan program vježbi kod kuće |
Koje aktivnosti i sportovi pomažu kod lumboishijalgije, a koje treba izbjegavati?
Kod lumboishijalgije pomažu aktivnosti bez udarnog opterećenja i bez naglih rotacija kralježnice: hodanje, plivanje leđno, hodanje u vodi, sobni bicikl u uspravnom položaju i vođene stabilizacijske vježbe. Privremeno se izbjegavaju trčanje, skokovi, dizanje težih tereta, duboki pretkloni i sportovi s naglim rotacijama poput tenisa, skvoša i golfa. Dugotrajno ležanje u krevetu nije rješenje jer slabi mišiće i usporava povratak funkciji.
Preporuka o kretanju nije stvar dojma. Cochraneov sustavni pregled deset randomiziranih ispitivanja pokazao je da savjet o ostanku u krevetu nije bolji od savjeta da se ostane aktivan, a kod akutne križobolje daje i nešto lošije rezultate u boli i funkciji (Cochrane, CD007612). Praktično: kretati se treba, ali unutar granice koju tijelo podnosi.
| Aktivnost ili sport | Preporuka | Zašto |
| Hodanje po mekšoj podlozi | Preporučeno od prvog tjedna | Održava cirkulaciju i pokretljivost bez udarnog opterećenja diska |
| Plivanje (leđno, umjereni kraul) | Preporučeno | Uzgon rasterećuje kralježnicu; izbjegavati delfin i prsno s izraženom lordozom |
| Hodanje u vodi i akvagimnastika | Preporučeno | Jača noge i trup uz minimalno opterećenje lumbalne kralježnice |
| Sobni bicikl u uspravnom položaju | Uvjetno, ako ne izaziva bol | Koristan kao kondicija; izbjegavati duboki pretklon i cestovni položaj |
| Stabilizacijske vježbe (DNS, dead bug, bird dog) | Preporučeno nakon smirivanja akutne boli | Jačaju duboku muskulaturu koja trajno rasterećuje disk |
| Joga i pilates | Uvjetno, uz prilagodbu vježbi | Izbjegavati duboke pretklone, dodirivanje prstiju i pozicije s rotacijom |
| Trčanje i skakanje | Izbjegavati u akutnoj i subakutnoj fazi | Ponavljano udarno opterećenje povećava tlak unutar diska |
| Trbušnjaci, burpee, sklekovi u pretklonu | Izbjegavati | Ponavljana fleksija gura sadržaj diska prema živčanom korijenu |
| Čučanj i mrtvo dizanje s većim teretom | Izbjegavati do odobrenja terapeuta | Aksijalno opterećenje naglo diže intradiskalni tlak |
| Tenis, skvoš, golf, badminton | Izbjegavati | Nagle rotacije trupa u kombinaciji s pretklonom |
| Kontaktni sportovi (nogomet, rukomet, borilački) | Izbjegavati | Nepredvidivi udarci, padovi i rotacije pod opterećenjem |
| Istezanje stražnje lože klasičnim pretklonom | Izbjegavati | Dodatno zateže već iritiran išijadični živac i pojačava trnce |
Dva pravila koja pacijentima dajemo umjesto popisa zabrana
Popis dopuštenih i zabranjenih aktivnosti nikad ne pokriva svaku situaciju, zato pacijentima dajemo dva mjerila kojima sami procjenjuju je li aktivnost bila primjerena.
• Pravilo 24 sata: ako se bol nakon aktivnosti pojača i ne vrati na prethodnu razinu unutar 24 sata, opterećenje je bilo preveliko. Idući put smanjiti trajanje ili intenzitet za trećinu.
• Pravilo smjera boli: ako se tijekom aktivnosti bol povlači iz noge prema križima, aktivnost je dobra i može se nastaviti. Ako se bol širi dalje niz nogu ili se pojavljuju novi trnci, aktivnost treba prekinuti odmah.
Svakodnevne aktivnosti: sjedenje, vožnja i dizanje tereta
Sjedenje je za lumbalni disk zahtjevnije od stajanja, a sjedenje s pretklonom najzahtjevnije. Pacijentima s lumboishijalgijom preporučujemo prekid sjedenja svakih 30 do 40 minuta, makar na jednu minutu hodanja. Kod dulje vožnje isto pravilo vrijedi za pauze.
Teret se podiže iz čučnja, uz teret držan blizu tijela i bez istovremene rotacije trupa. Najčešća pogreška nije težina nego kombinacija pretklona i okretanja, tipična pri vađenju stvari iz prtljažnika ili podizanju djeteta iz autosjedalice.
Kada se vratiti sportu nakon lumboishijalgije?
Povratak sportu odvija se stupnjevito i vezan je uz fazu oporavka, a ne uz kalendar. Preduvjeti za povratak natjecateljskoj aktivnosti su odsutnost boli u nozi, uredna snaga stopala i noge te sposobnost održavanja neutralnog položaja kralježnice pod opterećenjem.
| Faza | Što je dopušteno | Što se još izbjegava |
| 1.–2. tjedan | Hodanje 10–20 minuta, disanje, neurodinamičke vježbe | Trčanje, teretana, rotacije, dizanje tereta |
| 2.–4. tjedan | Plivanje, sobni bicikl, stabilizacijske vježbe bez vanjskog opterećenja | Skokovi, dizanje iznad 10 kg, sportovi s rotacijom |
| 4.–6. tjedan | Brzo hodanje, uspon, progresivno opterećenje uz nadzor terapeuta | Maksimalni tereti, natjecateljski sport, kontaktni sportovi |
| Nakon 6. tjedna | Postupan povratak matičnom sportu uz korigiranu tehniku | Nagli povratak na razinu opterećenja od prije tegoba |
Okvir vrijedi za akutnu lumboishijalgiju bez neurološkog deficita. Kod kroničnih tegoba i kod potvrđene veće hernije diska svaka faza traje dulje, a napredovanje odobrava terapeut na temelju kontrolne procjene.
Što pokazuju istraživanja o liječenju išijasa bez operacije?
Aktualni znanstveni dokazi podupiru konzervativno liječenje kao prvi izbor kod lumboishijalgije, osim kada postoji neurološki deficit ili sindrom kaude ekvine. Meta-analize pokazuju da konzervativno liječenje značajno smanjuje bol u nozi i poboljšava tjelesno i mentalno funkcioniranje, dok se operacija zadržava za slučajeve u kojima konzervativni pristup ne daje rezultat.
- Sustavni pregled i meta-analiza (2024.): kod kronične lumboishijalgije uzrokovane hernijom diska konzervativno liječenje značajno smanjuje bol u nozi te poboljšava fizičke i mentalne ishode; autori preporučuju konzervativni pristup kao početni, osim kod neuroloških deficita. Cureus / PMC
- Mrežna meta-analiza objavljena u JOSPT-u (2025.): usporedba nekirurških intervencija kod akutne i subakutne lumboishijalgije, s bolju u nozi i tjelesnom funkcijom kao primarnim ishodima. Journal of Orthopaedic & Sports Physical Therapy
- Sustavni pregled o učinkovitosti fizioterapijskih intervencija kod išijasa: prognoza je za većinu pacijenata dobra, ali do 45 % osoba ima simptome i nakon 12 mjeseci — što je snažan argument za ranu i vođenu terapiju. PMC
- Randomizirano kontrolirano ispitivanje (2025.) o visokointenzitetnoj laserskoj terapiji kod hernije lumbalnog diska: zabilježena su značajna poboljšanja u razini boli i onesposobljenosti u odnosu na kontrolne skupine. Journal of Medical and Biological Engineering
- GBD 2021 studija objavljena u The Lancet Rheumatology: križobolja je vodeći uzrok godina proživljenih s onesposobljenošću u svijetu, s 619 milijuna oboljelih 2020. i projekcijom od 843 milijuna do 2050. godine. The Lancet Rheumatology
Kada je kod lumboishijalgije potrebna operacija?
Operacija se kod lumboishijalgije razmatra u tri situacije: kod sindroma kaude ekvine (hitno stanje), kod progresivnog neurološkog deficita poput slabosti stopala, te kada intenzivna bol traje unatoč provedenom konzervativnom liječenju kroz 6 do 12 tjedana. U svim ostalim slučajevima konzervativno liječenje je prvi izbor.
Kod naših kroničnih pacijenata glavni je cilj upravo izbjegavanje operacije upornom i kvalitetnom fizikalnom terapijom te dugoročna prevencija povratka tegoba.
Zašto pacijenti s lumboishijalgijom dolaze u Polikliniku Preventis?
- Individualni fizioterapijski plan temeljen na dijagnostici koju provodi liječnik specijalist, a ne na paušalnom protokolu
- Kombinacija manualne terapije s modernim fizikalnim procedurama na jednom mjestu
- Fokus na uzrok, ne samo na simptom. Svaki program završava stabilizacijom i edukacijom
- Bez liste čekanja i bez uputnice; nalaz pregleda gotov je isti dan
- Više od 10.000 pacijenata u pet godina rada, uz dvije lokacije u Zagrebu: u Rudešu tik uz Slavonsku aveniju i Sigečici u blizini Radničke ceste i Autobusnog kolodvora
Često postavljana pitanja o lumboishijalgiji
Koliko traje lumboishijalgija?
Akutna lumboishijalgija u pravilu se povlači kroz 4 do 6 tjedana uz odgovarajuću terapiju, dok kronični oblik, kod kojeg bol traje dulje od tri mjeseca, zahtijeva program od 8 do 12 tjedana. Prvo smanjenje boli većina pacijenata osjeti unutar prvog tjedna terapije. Trajanje ovisi o uzroku tegoba, o tome koliko je vremena prošlo od pojave boli do početka liječenja i o dosljednosti u provođenju vježbi kod kuće.
Može li lumboishijalgija proći sama od sebe?
Dio slučajeva lumboishijalgije povuče se spontano kroz nekoliko tjedana, ali oslanjanje na spontani oporavak nosi dva rizika. Prvi je prelazak boli u kronični oblik: do 45 posto osoba s išijasom ima simptome i godinu dana nakon početka tegoba. Drugi je zadržavanje neurološkog ispada, poput utrnulosti ili slabosti mišića, ako pritisak na živac traje predugo. Zbog toga preporučujemo procjenu ako bol s trncima traje dulje od sedam dana.
Smijem li hodati i vježbati s lumboishijalgijom?
Umjerena aktivnost preporučuje se kod lumboishijalgije, dok se dugotrajno mirovanje u krevetu izbjegava jer usporava oporavak. Hodanje kraćim dionicama i kretanje unutar granice podnošljive boli obično su korisni. Izbjegavaju se pretkloni s opterećenjem, dizanje tereta i dugotrajno sjedenje. Vježbe treba prilagoditi fazi tegoba, zbog čega ih odabire fizioterapeut nakon pregleda, a ne pacijent prema videu s interneta.
Trebam li magnetsku rezonancu prije početka fizikalne terapije?
Magnetska rezonanca nije preduvjet za početak liječenja lumboishijalgije. Terapijski plan gradi se na kliničkom pregledu specijalista fizijatra, a slikovna dijagnostika traži se kada nalaz upućuje na potrebu za potvrdom uzroka ili kada postoje crvene zastavice. Važno je i to da nalaz hernije diska na snimci sam po sebi ne dokazuje da je hernija uzrok boli, jer se iste promjene nalaze i kod ljudi bez ikakvih tegoba.
Koliko tretmana fizikalne terapije treba za lumboishijalgiju?
Uobičajen program kod lumboishijalgije obuhvaća 8 do 12 tretmana raspoređenih kroz 4 do 6 tjedana, uz svakodnevni program vježbi kod kuće. Kod kroničnih tegoba broj tretmana je veći. Točan broj određuje se nakon pregleda, jer ovisi o uzroku, trajanju tegoba i reakciji na prve tretmane. Napredak pratimo mjerljivo, kroz VAS skalu boli i funkcionalne testove.
Je li TECAR terapija bolna?
TECAR terapija nije bolna. Pacijenti je opisuju kao ugodan osjećaj topline u dubljim slojevima tkiva. Terapeut prilagođava intenzitet tijekom tretmana prema povratnoj informaciji pacijenta. Jedan tretman traje oko 15 do 20 minuta i najčešće se kombinira s manualnom terapijom i vježbama u istom terminu.
Trebam li uputnicu za pregled i terapiju?
Uputnica nije potrebna. Pregled specijalista fizijatra i fizikalna terapija u Poliklinici Preventis dostupni su izravnim naručivanjem, bez liste čekanja. Termin se dogovara telefonom na +385 91 589 9004 ili e-mailom na info@poliklinika-preventis.hr. Ako ste pregled obavljali u drugoj ustanovi, medicinsku dokumentaciju pošaljite e-mailom prije dolaska.
Koja je razlika između išijasa i lumboishijalgije?
Išijas označava bol koja se širi duž puta išijadičnog živca, dok lumboishijalgija označava istodobnu prisutnost boli u donjem dijelu leđa i boli koja se širi niz nogu. Praktično, išijas je simptom, a lumboishijalgija je klinička slika koja obuhvaća i križobolju i podražaj živca. Terapijski pristup je u oba slučaja sličan, ali kod lumboishijalgije više pažnje dobiva lumbalni segment kralježnice.
Napisao: Tomislav Pleš, bacc. physioth, voditelj Poliklinike Preventis
Objavljeno: 17. kolovoza 2026.
Izvori
- GBD 2021 Low Back Pain Collaborators — Global, regional, and national burden of low back pain, 1990–2020, The Lancet Rheumatology (2023.) — izvor
- Institute for Health Metrics and Evaluation — Low back pain as the leading cause of disability worldwide — izvor
- Indeks boli u Hrvatskoj — nacionalno istraživanje (Ipsos / Hrvatsko društvo za liječenje boli) — izvor
- HZZO — najčešći razlozi privremene nesposobnosti za rad u Hrvatskoj (2023.) — izvor
- HZZO — podaci o bolovanjima i najčešćim razlozima izostanka s posla (2025.) — izvor
- Effectiveness of Nonsurgical Interventions for Patients With Acute and Subacute Sciatica, JOSPT (2025.) — izvor
- Surgical vs. Conservative Management of Chronic Sciatica Due to Lumbar Disc Herniation — sustavni pregled i meta-analiza — izvor
- How effective are physiotherapy interventions in treating people with sciatica? — sustavni pregled i meta-analiza — izvor
- Kuzu Š. i sur. — Investigation of Efficacy of High and Low Intensity Laser Therapy in Patients with Lumbar Disc Herniation, RCT (2025.) — izvor
