Prijelom distalnog radijusa (PDR) ili prijelom jedne od kosti podlaktice je metafizni prijelom kosti koji se javlja u donjih 3-5 cm kosti. Najčešće pogađa mlađu populaciju (vrhunac dobi od 10 do 18 godina) te stariju populaciju (vrhunac dobi između 70 i 80 godina). Smatra se drugim najčešćim prijelomom, odmah iza prijeloma kuka, te najraširenijim prijelomom gornjeg uda kod odraslih osoba. Češće pogađa žene u odnosu na muškarce – omjer iznosi 4:1.
Incidencija ovog tipa prijeloma je veća kod starijih osoba, posebice u posljednjih je nekoliko godina zbog starenja populacije koja teži neovisnom životu. Budući da se očekivani životni vijek produljuje, čini se da će prijelom distalnog radijusa i dalje biti jedna od najčešće liječenih ozljeda na hitnim prijemima.
Takav prijelom može biti uzrokovan na dva načina:
- Trauma visoke energije (velike sile na podlakticu) –> vodeći uzrok u pedijatrijskim i mlađim odraslim skupinama, osobito kod muškaraca koji prijelom zadobiju tijekom bavljenja sportom, pada s visine, vožnje motocikla, prometne nesreće ili aktivnosti s velikim fizičkim naporom.
- Trauma niske energije (male sile na podlakticu) –> vodeći uzrok kod starijih dobih skupina, osobito kod žena s lošom ravnotežom i smanjenom mineralnom gustoćom kostiju koje neočekivano padnu na ispruženu ruku prilikom hoda u razini.
Liječenje i rehabilitacijski tijek
Hoće li se liječenje provoditi konzervativnim (fizikalnom terapijom) ili operativnim putem ovisi o ukupnom poravnanju kostiju. Ako je poravnanje prihvatljivo, indicirana je imobilizacija koja se obično postiže nanošenjem gipsa do lakta na 4 do 6 tjedana. Ako poravnanje nije prihvatljivo, prije postavljanja gipsa izvest će se zatvorena repozicija (˝poravnanje˝kosti). Ako se redukcija može održati samo gipsom, 6 tjedana imobilizacije obično je dovoljno za zarastanje kosti. Ako poravnanje nakon redukcije nije prihvatljivo ili se prijelom smatra nestabilnim, tada je potrebna kirurška intervencija kako bi se održalo poravnanje.
Bilo da se radi o konzervativnom ili operativnom liječenju prijeloma, većina osoba se u početku vodi kroz ranu fazu zaštitne mobilizacije. Zatim prelaze u fazu mobilizacije zapešća (prije nego što započnu završnu fazu jačanja) koja traje sve dok ne budu otpušteni s terapije i ne prijeđu na neovisan program vježbanja kod kuće.
Fazu rane zaštitne mobilizacije (ranog pokretanja) često se započinje tijekom početnog razdoblja liječenja prijeloma. Na taj način se omogućuje pravilno fiziološko zarastanje koštanog tkiva i svaki pokret zapešća je kontraindiciran. Međutim, savjetuje se edukacija pacijenta o samostalnom provođenju aktivne i/ili pasivne pokretljivosti prstiju zahvaćene šake te drugih nezahvaćenih zglobova (lakat i rame).Ova rana faza zaštitne mobilizacije može započeti odmah nakon operacije ili imobilizacije u gipsu kako bi se spriječila neželjena ukočenost koja može negativno utjecati na ishode rehabilitacije.
Faza mobilizacije zapešća započinje kada ortoped ili kirurg potvrdi zadovoljavajuću razinu zarastanja prijeloma te je indicirano skidanje imobilizacije. Tada je sigurno započeti s vježbama opsega pokreta, jačanja i većim opterećenjima.
Nakon što se ukloni gips ili ortoza, moguće su promjene suhoće kože te pojačani rast dlaka na podlaktici ili šaci. To je sasvim normalna pojava, sve dok nije popraćena izraženom i intenzivnom boli.
Za osobe s prijelomom podlaktice ovakvog tipa (prijelom distalnog radijusa) koje se liječe konzervativno, ova faza započinje odmah nakon razdoblja imobilizacije u gipsu od 4 do 6 tjedana. Za osobe koje su kirurški operirane ova faza započinje unutar prvih 2 tjedna ili u 4.-6. tjednu nakon operacije, ovisno o zarastanju i stabilnosti prijeloma.
Fokus faze mobilizacije zapešća je na upravljanju boli i edemom uz istovremeno optimiziranje aktivnog i pasivnog opsega pokreta zapešća. Bitno je također održavati opseg pokreta lakta i ramena. Naglasak se stavlja i na poboljšanje propriocepcije zapešća i šake te senzomotorne kontrole. Submaksimalne izometrijske vježbe (u kojima se ne izvodi pokret) mogu se koristiti za smanjenje boli, povećanje dinamičke stabilnosti i motoričke kontrole u svim zglobovima. Terapijski se ciljevi postižu metodama aktivne i pasivne mobilizacije, koje mogu uključivati tehnike mobilizacije zglobova i mekih tkiva. Pacijenta je bitno i educirati o njegovom/njezinom stanju, mogućnostima te o vježbama koje može provoditi kod kuće.
U liječenju prijeloma palčane kosti terapeuti koriste mobilizaciju s pokretom kao učinkovit dodatak vježbama za povećanje opsega pokreta. Na taj način dolaze do boljih ishoda neoperativnog liječenja unutar 4 tjedna nakon uklanjanja imobilizacije – povećanje opsega pokreta supinacije nakon 4 tjedna, te ekstenzije i fleksije ručnog zgloba nakon 4 tjedna te nakon 12 tjedana.
Mjere opreza
Na sljedeće simptome je bitno obratiti pozornost:
• trnci ili utrnulost u bilo kojem od prstiju – obavijestite svog fizioterapeuta ili liječnika što je prije moguće. Živac koji prolazi prednjim dijelom zapešća ponekad može biti komprimiran kao posljedica ozljede ili oticanja koje se razvija naknadno
• jaka bol – jedna od komplikacija prijeloma i postoperativne imobilizacije može biti jaka bolna reakcija koja je popraćena ukočenošću, promjenom boje kože, povećanom osjetljivošću kože, pojačanim znojenjem i povećanom toplinom ruke. Vrlo je važno da o tome što prije razgovarate sa svojim fizioterapeutom ili liječnikom da se što prije započne s odgovarajućom terapijom lijekovima i vježbama koje pomažu u upravljanju ovim stanjem.
• Problemi s pokretljivošću palca – ako primijetite da više ne možete ispraviti palac, obavijestite o tome svog fizioterapeuta ili liječnika što je prije moguće.
• Problemi s kožom – ako vam je koža bolna ili je iritira gips ili ortoza, obratite se ambulanti za gipsanje kako bi se što prije izvršila prilagodba.
Prikaz slučaja
Pacijentica (88) – Pad niz 10 stepenica 13.3.
Dijagnoza: fractura partis distalis radii bill.
Fractura baseos orbitae l. dex.
VLC palp. Susp. L. dex.
BEZ OSTEOPOROZE
DESNO: Multifragmentarna intraartikularna impakcijska fraktura distalnog radijusa s pomakom ulomaka volarno i radijalno do 4mm, uz frakturu stiloidnog nastavka ulne koji je fragmentiran
LIJEVO: multifragmentarna intraartikularna fraktura distalnog radijusa uz minimalni pomak i blagu impakciju, uz frakturu stiloidnog nastavka ulne s pomakom 2mm
Podlaktična longeta obostrano 13.3.2026.
Longete ex 24.4.2026.
Anamneza:
Pacijentica dolazi nakon skidanja longete bill 24.04. po padu niz stepenice, sada VAS desno nešto izraženije, obostrano prisutno. NSAR koristi Rapidol 400 mg, sada po potrebi. 13.03.2026. pala niz više stepenica, pad na obje podlaktice. Stanje se verificira: fractura partis distalis radii bill., GSM (gruba motorička snaga šake) limitirana, oko 30% snage prisutno. Od ostalih komorbiditeta, prima kardiološku terapiju, kontrolira se od strane kardiologa. Nije onkološki pacijent sada ni ranije.
Status pacijenta pri primitku: palpatorno bolnost na oba području stiloida radijusa, desno nešto izraženije. Vizualno se primjećuju voluminoznija oba RC zgloba (ručna zgloba), uredne boje kože i topline, pomak prema radijalno na razini ručnog zgloba desne šake u smjeru plantarne i dorzalne fleksije do 20 st, ulnarna i radijalna devijacija do 15 st te gruba motorička snaga oko 30% . Opseg pokreta ramena u potpunosti motilitetan (nema ograničenja), lakta prema pronaciji otežano uz blagi otpor, fleksiju i ekstenziju izvodi u potpunosti
Dana je preporuka za obavljanje AFT za oba RC zgloba i podlaktice (MT obostrano, TECAR blagog tipa, TENS na obje podlaktice, vježbe opsega pokreta oba lakta i ručnog zgloba potpomognuto i aktivno) nakon čega se izvodi kontrolni pregled nakon 10- 14 dana nakon terapije.
Razdoblje provođenja terapije: 29. travnja 2026. – 19. svibnja 2026. (ukupno 12 dolazaka)
1. Početni status i problematika (29. 4. 2026.)
Na početku terapijskog procesa kod pacijentice je zabilježen izražen edem (oteklina) na oba radiokarpalna (RC) zgloba, uz lokalno povišenu temperaturu (oba zgloba toplija na dodir).
- Lijeva ruka: Pokret fleksije i ekstenzije lakta iznosio je 90-15, supinacija je bila ograničena u zadnjoj trećini pokreta, dok je ulnarno-radijalna devijacija šake izvođena s teškoćom. Opseg pokreta RC zgloba iznosio je: palmarna fleksija (PF) 40° / dorzalna fleksija (DF) 40°.
- Desna ruka: Pokret fleksije i ekstenzije lakta iznosio je 90-0, ali je supinacija bila značajno ograničena (oko 2/3 opsega pokreta). Ulnarno-radijalna devijacija također se izvodila s velikom teškoćom, uz opseg pokreta RC zgloba PF 30° / DF 30°.
- Funkcionalni status: Inicijalni DASH upitnik (procijenjen sredinom terapije, 8. 5.) iznosio je 71.1, što je ukazivalo na visoki stupanj nesposobnosti i značajna ograničenja u aktivnostima svakodnevnog života.
2. Tijek terapije i terapijski protokoli
Terapijski program provodio se sustavno kroz 12 dolazaka i obuhvaćao je kombinaciju pasivnih i aktivnih procedura:
- Pasivna terapija: Kontinuirano su se primjenjivale napredne fizikalne modalnosti u svrhu smanjenja edema, upale i boli te ubrzanja cijeljenja tkiva: TECAR terapija, TENS i magnetoterapija (MT).
- Aktivna terapija i kineziterapija: Provedena je manualna mobilizacija oba RC zgloba kroz sve ravnine pokreta. Postupno su uvedene vježbe abdukcije i adukcije prstiju, zatvaranje šake i opozicija palca. U kasnijoj fazi pacijentica je educirana za samostalnu mobilizaciju preko ispruženih ruku na stolu, uvedene su samomasaže “jež” lopticom, vježbe sa spužvastom lopticom te ciljane vježbe za finu motoriku prstiju (korištenje elastičnih gumica, žica, simulacija pisanja, rezanja škarama te otvaranja i zatvaranja staklenki).
3. Opisni rezultati i postignuta poboljšanja (završni status, 19. 5. 2026.)
Nakon završenog ciklusa od 12 dolazaka, objektivnim mjerenjima i kliničkim pregledom utvrđen je značajan funkcionalni i lokalni napredak:
- Smanjenje edema i upale: Oba radiokarpalna zgloba su na kraju terapije znatno manjeg volumena u usporedbi s početkom te su eutermna (normalne lokalne temperature), što ukazuje na uspješno saniranje upalnog procesa i edema.
- Povećanje opsega pokreta (Mobilitet):
- Lijeva ruka: Postignut je puni i uredan opseg pokreta za pronaciju i supinaciju. Opseg pokreta u RC zglobu povećao se na dorzalnu fleksiju (DF) od 50° te palmarnu fleksiju (PF) od 45°. Ulnarno-radijalna devijacija iznosi 25-0-25. Opozicija palca je u potpunosti uredna.
- Desna ruka: Pokretljivost RC zgloba poboljšana je na DF 40° i PF 45°/50°. Ulnarno-radijalna devijacija iznosi 10-0-35 (napomena: RC zglob je u položaju radijalne devijacije koja je bila prisutna i prije prijeloma). Pronacija i supinacija su značajno napredovale te su na kraju terapije tek blago ograničene u samoj zadnjoj trećini pokreta (za razliku od početnih 2/3 ograničenja).
- Funkcija šake i gruba motorna snaga (GMS):
- Na lijevoj ruci postignuto je potpuno zatvaranje šake uz izmjerenu grubu motornu snagu od 6.6 kg.
- Na desnoj ruci zatvaranje šake je još uvijek nepotpuno, no bilježi se mjerljiv oporavak grube motorne snage koja na kraju terapije iznosi 5 kg (prethodno je na obje ruke GMS bila klinički ocijenjena kao “jako smanjena”).
- Subjektivni osjećaj i funkcionalnost (DASH): Rezultat DASH upitnika pao je s početnih 71.1 na 50.8. Ovaj značajan pad indeksa (za više od 20 bodova) potvrđuje da pacijent sada znatno lakše, samostalnije i s manje tegoba obavlja svakodnevne aktivnosti i fine motoričke radnje.
Provedena fizikalna terapija pokazala je visoku uspješnost. Postignuto je smanjenje otekline i lokalne topline, značajno je povećan opseg pokreta u svim smjerovima na obje ruke (posebice u segmentu supinacije i fleksije), započet je uspješan oporavak snage šaka te je znatno unaprijeđena fina motorika i opća funkcionalnost pacijenta. Za optimalan ishod preporučuje se nastavak provođenja naučenih kućnih vježbi i daljnje jačanje stiska šaka.
TIJEK TERAPIJE – 12 dolazaka (29.4.2026. – 19.5.2026.):
| DOLAZAK | AKTIVNO | PASIVNO | MJERENJA |
| 1. (29.4.2026) | Mobilizacija RC zgloba bill., kroz sve pokrete (PF, DF, UD, RD, pronacija, supinacija) | TENSTECARMT | edematozna oba RC zgl, oba toplija na dodir;L:lakat- F/E 90-15pronacija uredna, supinacija ograničena zadnja 1/3RC: uln.-rad. devijacija teško izvodiPF/DF 40/40 D:lakat- F/E 90-0pronacija uredna, supinacija ograničena oko 2/3 opRC: uln.-rad. devijacija teško izvodiPF/DF 30/30 |
| 2. (30.4.2026.) | Mobilizacija RC zgloba bill. Kroz sve pokretevježbe. abd./add. prstiju, zatvaranje u šaku, opozicija palca | TENSTECARMT | / |
| 6. (8.5.2026.) | – samostalna mobilizacija RC zgloba DF/PF – osloniti šake na stol i preko ispruženih ruku mobilizirati- masaža- spužvasta loptica- abdukcija prstiju | TENSTECARMT | DASH upitnik na ispunjavanje – 71.1 lijevo:-DF 50st.-PF 45st.- pron./sup. uredno- uln./rad. devijacija 10-0-30st.- opozicija palca prema svim prstima uredna- zatvara šaku- GMS jako smanjena desno:-DF 40st.-PF 45st.- pron./sup. uredno- uln./rad. devijacija 5-0-35st.- opozicija palca prema svim prrstima uredna- nepotpuno zatvaranje šake- GMS jako smanjena |
| 10. (15.5.2026.) | samomasaža jež lopticompisanje, rezanje škarama, otvaranje/zatvaranje staklenke fina motorika prstiju (elastične gumice, žice) | TECARTENSMT | / |
| 19.5.2026. | TECARTENSMT | ZAVRŠNA MJERENJA DASH upitnik – 50.8 D:DF 40-0-45/50 PFUR 10-0-35 RD * RC zglob već u položaju radijalne devijacije, prisutno i prije prijelomapronacija i supinacija blago ograničena zadnja 1/3 pokretaopozicija palca urednazatvaranje šake nepotpunoGMS 5kg L:DF 50-0-45 PFUR 25-0-25 RDpronacija i supinacija uredneopozicija palca urednazatvaranje šake potpunoGMS 6.6kg oba RC zgloba manjeg volumena nego na početku terapije, eutermna |
Autor: Anja Haramina, npr. bacc. physioth. fizioterapeut
Objavljeno: srpanj 2026.
IZVORI:
