Dijastaza rectusa abdominisa (DRA) označava razdvajanje ravnih trbušnih mišića (m. rectus abdominis) duž središnje vezivne strukture koju nazivamo linea alba. To razdvajanje najčešće postaje vidljivo prilikom napinjanja trbuha – primjerice kod podizanja iz ležećeg položaja.
Može se pojaviti kao izbočina ili udubljenje duž sredine trbuha, iznad, ispod ili u razini pupka.
Koliko je česta dijastaza?
Dijastaza je osobito česta u trudnoći i nakon poroda.
Prema istraživanjima:
- javlja se kod 66–100 % žena u posljednjem tromjesečju trudnoće,
- prisutna je kod do 53 % žena unutar 24 sata nakon poroda,
- spontano smanjenje najčešće se događa unutar prvih 8 tjedana nakon poroda,
- oporavak može trajati do 6 mjeseci,
- kod oko 36 % žena dijastaza je prisutna i 12 mjeseci nakon poroda.
Važno je naglasiti da dijastaza nije isključivo postporođajni problem. Značajna učestalost bilježi se i kod perimenopauzalnih i postmenopauzalnih žena, često uz istovremenu disfunkciju mišića zdjeličnog dna.
Iako se dugo smatralo da je riječ o „ženskom problemu“, novija istraživanja pokazuju da se dijastaza javlja i kod muškaraca. Povezuje se sa starijom dobi, pretilošću, pušenjem i nedostatkom tjelesne aktivnosti.
Zašto nastaje dijastaza?
Tijekom trudnoće dolazi do hormonalnih promjena koje povećavaju elastičnost vezivnog tkiva, progresivnog rasta maternice koji mehanički isteže trbušnu stijenku i povećanog intraabdominalnog tlaka. Sve to može dovesti do razmicanja ravnih trbušnih mišića.
Dodatni čimbenici rizika uključuju:
- višestruke trudnoće (multiparitet),
- pretilost,
- dijabetes,
- slabost mišića trupa,
- kronično povišen intraabdominalni tlak.
Je li dijastaza bolna?
Samo razdvajanje mišića nije bolno. Međutim, bol se može javiti zbog stanja koja su s njom povezana.
Najčešći znakovi i simptomi su:
- vidljiva izbočina ili „kvrga“ iznad ili ispod pupka,
- mekan, želatinozan osjećaj u području pupka,
- konusni ili kupolasti oblik trbuha pri napinjanju,
- otežano podizanje tereta i obavljanje svakodnevnih aktivnosti,
- bol u donjem dijelu leđa,
- bol u području zdjelice,
- loše držanje.
Kod nekih osoba prisutne su i disfunkcije mišića zdjeličnog dna, poput urinarne inkontinencije, fekalne inkontinencije i prolapsa zdjeličnih organa.
Zašto je trbušna stijenka važna?
Trbušni zid ima ključnu ulogu u stabilnosti trupa i zdjelice, održavanju pravilnog držanja, kvaliteti disanja i potpori unutarnjih organa.
Tijekom trudnoće linea alba se isteže i stanjuje. Izbočenje trbuha nastaje kada se unutarnji organi potisnu između razmaknutih mišića, dok se udubljenje može pojaviti zbog deformacije stražnjeg dijela vezivnog tkiva. Oba oblika mogu imati funkcionalne i estetske posljedice.
Kako se dijagnosticira dijastaza?
Dijastaza se dijagnosticira mjerenjem udaljenosti između dva ravna trbušna mišića (inter-rectus distance – IRD). U kliničkoj praksi koriste se:
- palpacija,
- mjerna vrpca (metar),
- kaliper,
- ultrazvuk.
Ultrazvuk
Ultrazvuk je sigurna, jednostavna i ponovljiva metoda bez zračenja. Omogućuje dinamičku procjenu – možemo promatrati mišiće tijekom pokreta i naprezanja te pratiti promjene kroz vrijeme. Jasno prikazuje debljinu mišića i njihov međusobni razmak te nam pomaže u planiranju terapije.
CT (kompjuterizirana tomografija)
CT daje vrlo detaljan prikaz mišića i vezivnog tkiva te može otkriti pridružena stanja poput kile, atrofije ili masne infiltracije. Međutim, koristi ionizirajuće zračenje i ne može procijeniti funkciju mišića, zbog čega se ne koristi rutinski, osobito kod mlađih osoba i trudnica.
MR (magnetska rezonanca)
MR pruža izvrsnu rezoluciju mekih tkiva bez izlaganja zračenju. Detaljno prikazuje mišiće i fasciju te je sigurnija opcija za mlađe pacijente i trudnice.
Liječenje dijastaze
Konzervativno liječenje – prvi izbor
Prema aktualnim smjernicama, terapija treba biti prvenstveno konzervativna, a fizikalna terapija smatra se zlatnim standardom.
Konzervativni pristup uključuje:
- individualno prilagođene terapijske vježbe
- vježbe za mišiće zdjeličnog dna
- vježbe za duboke trbušne mišiće
- trbušni steznik (posebno u ranoj postporođajnoj fazi)
- električnu stimulaciju
- manualnu terapiju
Istraživanja pokazuju da rana primjena kombiniranih vježbi niskog intenziteta za mišiće zdjeličnog dna i trbušne stijenke:
- smanjuje bol u zdjelici
- potiče postporođajni oporavak
- poboljšava kvalitetu života
Važno je naglasiti da rehabilitacija mora biti individualizirana. Ne postoji univerzalni program koji odgovara svima.
Kao fizioterapeut, naglasila bih da je pravilna edukacija o aktivaciji dubokih mišića, pravilnom disanju i kontroli intraabdominalnog tlaka temelj uspješne terapije.
Kirurško liječenje
Kirurški zahvat razmatra se kod težih oblika dijastaze, osobito kada:
- konzervativno liječenje ne daje rezultate
- ne dolazi do daljnjeg smanjenja razmaka
- prisutna je simptomatska kila
Operativne metode uključuju:
- otvoreni „popravak“
- plikaciju (zatezanje) linee albe
- ugradnju mrežice
- endoskopske tehnike
Cilj zahvata je ponovno uspostaviti integritet trbušne stijenke približavanjem mišića ili postavljanjem potpore.
Odabir pacijenata mora biti pažljiv jer, unatoč dobrim ranim rezultatima, postoji mogućnost ponovne pojave dijastaze ili kasnijih komplikacija.
Što ako se dijastaza ne liječi?
Neliječena ili izražena dijastaza može povećati rizik za pupčanu kilu, zatvor, pojačane bolove u leđima, nekontrolirano mokrenje, bol tijekom spolnog odnosa te bol u zdjelici i kukovima.
Dijastaza trbušnih mišića je česta i ne treba je zanemariti. Iako uglavnom ima estetsku komponentu, riječ je o funkcionalnom problemu koji može utjecati na stabilnost, disanje, držanje i kvalitetu života.
Pravovremena procjena i individualizirani program fizikalne terapije temelj su uspješnog oporavka. Kirurško liječenje rezervirano je za specifične slučajeve.
Daljnja istraživanja usmjerena su na multidisciplinarni pristup, personaliziranu medicinu i dugoročne rezultate liječenja – s ciljem poboljšanja kvalitete života osoba pogođenih dijastazom.
Dijastaza nije samo estetski izazov, već ključ stabilnosti vašeg tijela. Krenite s pravovremenom terapijom već danas i osjetite razliku u svakom pokretu.
Ispunite kontakt obrazac u nastavku ili se javite telefonski na +385 91 589 9004 ili putem emaila info@poliklinika-preventis.hr kako biste rezervirali termin pregled. Ako osjećate smetnje, javite se.
