Bol u donjem dijelu leđa je pojam koji označava bol ili nelagodu bilo gdje između vrata i struka, uključujući područje između lopatica. Smatra se da 15-35% adolescenata i odraslih osoba pati od boli u gornjem dijelu leđa.
Bol u donjem dijelu leđa najčešće je uzrokovana lošim držanjem tijela pri stajanju ili sjedenju te slabošću mišića kralježnice. Naročito je česta kod osoba koje dugo sjede za računalom te kod adolescenata koji provode puno vremena na mobitelu ili tabletu. Bol u donjem dijelu leđa također može biti uzrokovana drugim stanjima kao što su hernija diska, kompresija korijena živca, spondiloza prsne kralježnice ili ankilozantni spondilitis.
Liječenje kronične boli u donjem dijelu leđa kompleksnije je od liječenja akutne boli jer obično više čimbenika utječe na nastanak simptoma. Tu prije svega mislimo na pretjerano sjedenje, manjak fizičke aktivnosti, ali i druge čimbenike poput stresa, anksioznosti, depresije i nedostatka sna.
Liječenje obično uključuje kombinaciju različitih metoda: fizioterapije, lijekova protiv bolova i promjena životnog stila. Ako je kronična bol u donjem dijelu leđa uzrokovana “specifičnim” uzročnikom vezano primjerice uz radno ili sportsko opterećenje, liječenje se provodi prema isključivanju ili smanjivanju uzroku boli.
Metode liječenja kronične boli, primjerice lijekovi protiv bolova i primjena toplinske terapije često se primjenjuju kao prve mjere pomoći te dovode do kratkotrajnog olakšanja tegoba.
Ako primjena navedenih metoda samopomoći nije dovela do zadovoljavajućeg smanjenja bolova potrebno je javiti se u fizioterapijsku ambulantu radi planiranja i provedbe daljnjeg liječenja.
Općenito govoreći, liječenje kronične boli u donjem dijelu leđa treba djelovati u tri smijera:
- 1. Smanjenje boli i mišićne napetosti. Prvo treba djelovati raspoloživim terapijskim metodama u sklopu fizikalne medicine (fizikalna terapija) kako bi smanjili bol i mišićnu napetost.
- 2. Promjena životnog stila. Ako se ne učine promjene životnog stila efekt fizikalne terapije će biti privremen i bolovi će se ponovno vratiti. Potrebno je usvojiti navike redovitog vježbanja i tjelesne rekreacije te po potrebi redukcija tjelesne težine.
- 3. Psihološke tehnike i tehnike opuštanja. U slučaju da prve dvije mjere nisu dovele do značajnog smanjenja boli i poboljšanja kvalitete života psihološka komponenta i stres vjerojatno igraju bitnu ulogu u nastanku i održavanju boli.
Prevencija bolova u leđima ključna je za održavanje dugoročne pokretljivosti i smanjenje rizika od ozljeda. Uvođenjem zdravih navika, poput redovite tjelesne aktivnosti i pravilnog držanja, možete značajno smanjiti mogućnost pojave bolova u donjem dijelu leđa.
Redovita fizička aktivnost: Vaše tijelo treba kretanje. Redovita tjelovježba poboljšava fleksibilnost, snagu mišića i zdravlje kostiju. Započnite polako i postupno povećavajte intenzitet. Fizioterapeut ili stručnjak za vježbanje može osmisliti program za vas. Ovo je najvažnija mjera za prevenciju boli u gornjem dijelu leđa!
- Održavanje zdrave tjelesne težine: Ako imate prekomjernu težinu ili pretilost, vaša kralježnica nosi dodatno opterećenje. Smanjite tjelesnu težinu! U tome Vam može pomoći liječnik obiteljske medicine i nutricionist.
- Prestanak pušenja: Pušenje povećava rizik od artritisa, osteoporoze i bolova u leđima te usporava proces cijeljenja tkiva.
- Dizajn radnog mjesta i držanje: Ako vaš posao zahtijeva da sjedite ili stojite dugi niz sati, loše držanje može uzrokovati prenaprezanje mišića ili bol u leđima. Održavanje pravilnog držanja, bilo da sjedite ili stojite, smanjuje pritisak na leđa i sprječava bol. Ergonomija radnog mjesta može pomoći u održavanju prirodne krivulje kralježnice. Vaše radno mjesto trebalo bi biti dizajnirano tako da vam omogućuje stajanje i sjedenje na način koji podržava vaša leđa.
- Izbjegavanje dugotrajnog sjedenja ili stajanja: Dugotrajno sjedenje ili stajanje bez pauze može dovesti do napetosti u mišićima i zglobovima leđa. Preporučuje se uzimati redovite pauze kako biste istegnuli mišiće i poboljšali cirkulaciju.
Ako metode prevencije ne pomažu, daljnji je korak detaljna fizioterapijska procjena, analiza posture (držanja) kralježnice te daljnji principi provođenja fizikalne terapije koji se baziraju na fizikalnim procedurama, manualnoj terapiji povećanja pokretljivosti kralježnice i ciljanim vježbama.
U Poliklinici Preventis mnoga kronična stanja su uspješno rehabilitirana ali uz ozbiljno shvaćanje problematike i daljnje održavanje pokretljivosti kralježnice i provođenja ciljanih vježbi prema uputama fizioterapeuta.
